Radovi spori, a cijena raste brzo: Ima li kraja gradnji koridora 5c?

Dok se rokovi završetka koridora 5c pomjeraju, troškovi gradnje vrtoglavo rastu, pa su samo četiri dionice skuplje za 653 miliona KM. Ko je odgovoran?
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uAutoput u Bosni i Hercegovini gradi se sporo, ali njegova cijena raste brzo. Pojedine dionice, čija je izgradnja prvobitno ugovorena za određene iznose i rokove, danas imaju znatno veću vrijednost, dok završetak radova kasni.
Uslovi na terenu
Na ove probleme mediji kontinuirano ukazuju, a posebno iscrpno o tome je pisao portal Fokus.ba. U jednom od najnovijih tekstova ovaj medij se fokusirao na četiri dionice autoputa koje su koštale 653 miliona KM više nego što je to prvobitno planirano, te da je prosjek kašnjenja gradnje dionica tri i po godine. Riječ je o dionicama Poprikuše - Nemila, Nemila - Vranduk, Vranduk - Ponirak i Ponirak - Vraca.
Dok nadležni iz Autocesta FBiH objašnjavaju da je do probijanja rokova i povećanja vrijednosti radova došlo iz objektivnih razloga - promjene uslova na terenu, neriješenih imovinskopravnih odnosa, nedovoljno definisanih elemenata projektne dokumentacije, te rasta cijena građevinskog materijala, pitanja na koja javnost čeka odgovore su: da li su nadležni mogli bolje predvidjeti troškove i spriječiti višemilionska povećanja i ko će zbog svega snositi odgovornost?
Od dr. Osmana Lindova, redovnog profesora na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije UNSA, tražili smo objašnjenje sa stručnog aspekta, šta su ključni razlozi poskupljenja i probijanja rokova kod izgradnje i puštanja u rad dionica, te ko bi zbog toga trebao da odgovara?
- Ne znam za odgovornost, ali znam šta se dešava na autocesti koridora 5c. Što se tiče utvrđivanja odgovornosti, to bi trebalo da rade službe koje su zadužene za to. Međutim, ono što se dešava na autocesti, na koridoru 5c, od 2000. godine, znači od kamena temeljca do 2026. je nezamislivo spora izgradnja kilometara na koridoru i veliki utrošak sredstava. Od neke početne procjene od tri milijarde, izašli smo na 12 milijardi eura. Trebamo se zapitati zašto je to tako, jer smo imali obezbijeđena sredstva. Dešava se da od 2026. nemamo još oko 150 kilometara izgrađenih na koridoru poslije 26 godina izgradnje. Mnoge su se uprave promijenile, a ono što je po meni ključni faktor zašto je to tako, jeste neshvatanje cijelog društva i neshvatanje upravitelja na autocestama koliko je to značajno za privredni razvoj države. I ono što bismo se trebali zapitati: imali smo pare, imali smo dobru organizaciju i domaću operativu. Najednom poskupljuje toliko kilometara od onoga početnog. Svakako da je inflacija učinila svoje, ali smo propustili i godine kad ta inflacija nije bila ovakva kao što je danas i vjerovatno ni sami ne znamo koliko će cjelokupni koridor koštati, ističe prof. Lindov za Oslobođenje.
Naš sagovornik smatra da je potrebno napraviti dinamički plan koji će reći u kojoj godini gradimo, sa kojim parama i koliko će to koštati građane BiH.
- Nijedna uprava nije izašla sa takvim planom, nego su samo pomjerali rokove izgradnje, odnosno završetka radova. I danas imate jedan projekat na koridoru 5c, gdje ne znamo ni šta ćemo ni kad ćemo ući u to. To je tunel Prenj koji će povući ogromna sredstva ako ga počnemo graditi. Ustvari, trebali smo ga izgraditi da nekako napravimo sastavnicu prema Luci Ploče, odnosno prema Mostaru. Nepotrebno je bilo ono igranje da smo na južnom dijelu napravili nekoliko kilometara, na sjevernom dijelu isto tako, dok je središnji dio, hajde da kažemo opravdan, zato što je bilo najviše prometa. I stalno se vrtimo ukrug i znamo gdje su problemi, ali niko nije zatražio, govorim od države i entiteta, dinamiku. Imate dva operatera, dva upravitelja, to su Autoputevi RS-a i Autoceste FBiH, tako da bi oni trebali dati pravi odgovor kad i kako, sa kojim parama i po kojim cijenama će se završiti autocesta na koridoru 5c. To nam nijedna uprava nije dala. Vjerovatno im to niko nije ni tražio i jednostavno pravimo priloge kad će to biti, kaže prof. Lindov.
Podsjeća na godine koje su označavane kao pravo vrijeme za završetak radova na koridoru 5c.
- Prvo je 2018. bila u igri da će se završiti koridor, pa 2020, zatim 2023, pa 2028. Sad se spominje 2030. Po ovakvoj dinamici, i netraženju od upravitelja koji su plaćeni za to i od ministarstava, kako prometa entiteta, tako i transporta BiH, te dinamike i 2040. nam je relativno blizu kao godina u kojoj ćemo imati završetak autoceste na koridoru 5c, zaključuje prof. Lindov.
Podsjećamo da je poslanik u Predstavničkom domu FBiH Dennis Gratz (DF) podnio Federalnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv NN lica zbog postojanja osnovane sumnje za počinjenje više krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala i zloupotrebe službenog položaja u Autocestama FBiH. Gratz je od Autocesta tražio pojašnjenje zašto je došlo do povećanja troškova radova i probijanja rokova.
- Dobio sam odgovor Autocesta FBiH, ali ne i konkretne podatke o tome ko je odobravao povećanja vrijednosti ugovora, na osnovu kojih odluka su zaključivani aneksi i ko snosi odgovornost za višegodišnja kašnjenja i enormna poskupljenja. Umjesto jasnih, konkretnih odgovora, ponuđena su opća obrazloženja, bez utvrđivanja konkretne odgovornosti, rekao je Gratz za naš list.
Napominje da je krivičnu prijavu podnio još u septembru 2025, prvenstveno na osnovu nalaza finansijske revizije.
- Više od godinu kasnije nemam nikakvu informaciju da je po toj prijavi preduzeta bilo kakva radnja. Ne tvrdim da Tužilaštvo ništa ne radi, ali ovakav izostanak vidljivih rezultata, kada govorimo o mogućim zloupotrebama stotina miliona maraka javnog novca, ozbiljno otvara pitanje efikasnosti i odgovornosti tužilaštava. Kao što sam nedavno javno upozorio, ozbiljan problem našeg pravosuđa predstavlja gotovo neograničena sloboda tužilaštava da sama određuju tempo postupanja bez djelotvorne kontrole i odgovornosti za neopravdana odugovlačenja. Nezavisnost tužilaštava ne smije značiti i odsustvo odgovornosti za njihov rad, naglasio je Gratz.
Temeljna istraga
Potom se vratio na Autoceste i pitanje odgovornosti.
- Hoće li neko odgovarati, na kraju zavisi od nadležnih pravosudnih institucija. Međutim, ako povećanje troškova izgradnje samo četiri dionice za 653 miliona KM nije dovoljno da se hitno i temeljito ispitaju sve okolnosti, onda imamo problem mnogo veći od poskupljenja autoputa. Građani imaju pravo znati ko je donosio odluke, gdje je novac potrošen i zbog čega izgradnju autoputa plaćaju stotine miliona maraka više nego što je prvobitno planirano, poručio je Gratz.

Komentari (1)
Postovani Mozda uvazeni profesor ne bi trebao da komentarise samo poskupljenja nego najveci problem izgradnje koridora 5c.Ako je behtel nudio da izgradi kompletan koridor zasto to nije prihvaceno.Mnogi od nas znaju ko nas vuce za nos ali to ostavljam drugima da odgovori .