Prije 18 godina uhapšen Radovan Karadžić nakon dugogodišnjeg bjekstva

Na današnji dan 2008. godine, nakon 13 godina skrivanja, uhapšen je ratni zločinac Radovan Karadžić. Hapšenje je rezultat saradnje Tužilaštva za ratne zločine Srbije i Haškog tribunala, a locirala ga je Bezbjednosno-informativna agencija (BIA) Srbije.

Bivši predsjednik Republike Srpske uhapšen je u Beogradu, gdje je godinama živio pod lažnim identitetom Dragana Davida Dabića. Nakon hapšenja izručen je Haškom tribunalu, pred kojim je optužen za genocid u Srebrenici, progon nesrpskog stanovništva te brojne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Raspravno vijeće Haškog tribunala 24. marta 2016. godine osudilo ga je na 40 godina zatvora. Na tu presudu žalbe su uložili i odbrana, koju je Karadžić predvodio zastupajući se sam, i tužilaštvo.

Karadžić je, zajedno sa svojim advokatom Peterom Robinsonom, od Žalbenog vijeća zatražio da poništi prvostepenu presudu, oslobodi ga optužbi ili naloži novo suđenje.

S druge strane, tužiteljica Katrina Gustafson u žalbenom postupku detaljno je analizirala zločine počinjene u prijedorskoj općini 1992. godine, kada su brojna sela i naselja sravnjena sa zemljom granatiranjem, hiljade ljudi ubijene ili zatočene u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, a desetine hiljada protjerane iz svojih domova.

Ističući da je Karadžić imao ključnu ulogu u nasilju počinjenom u Prijedoru, kao i u još šest općina obuhvaćenih optužnicom, Gustafson je od Žalbenog vijeća zatražila da mu izrekne kaznu doživotnog zatvora.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) 2019. godine potvrdilo je Karadžićevu krivicu za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, preinačivši prvostepenu kaznu od 40 godina zatvora u kaznu doživotnog zatvora.