Picula razočaran: Von der Leyen nije spomenula Mladićevu odgovornost za genocid

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u svom godišnjem govoru o stanju Evropske unije osudila je veličanje Ratka Mladića, ali je izostavila direktno spominjanje njegove odgovornosti za genocid, što je razočaralo hrvatskog eurozastupnika Tonina Piculu.

Von der Leyen je u govoru u Evropskom parlamentu u Strasbourgu rekla da je bila užasnuta prizorima s ispraćaja Ratka Mladića u Beogradu te poručila da veličanju ratnih zločinaca nema mjesta u Evropskoj uniji.

„Bio je odgovoran za najstrašnije zločine protiv čovječnosti. Veličanje ratnih zločinaca jednostavno nema mjesta u Evropskoj uniji“, rekla je von der Leyen.

Dodala je da sve žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije zaslužuju da ih se pamti, kao i da njihove porodice zaslužuju saosjećanje.

Picula: Izbjegla je spomenuti genocid

Tonino Picula, zastupnik grupe socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu i izvjestilac EP-a za Srbiju, rekao je da je „izuzetno razočaran“ tim dijelom govora.

Prema njegovim riječima, von der Leyen je temu Mladića ostavila za sam kraj obraćanja, ali je pritom izbjegla jasno reći da je bivši komandant Vojske Republike Srpske odgovoran za genocid.

Picula smatra da je predsjednica Evropske komisije propustila priliku i zato što, kako je rekao, nije pozvala predstavnice udruženja Majke Srebrenice u Strasbourg, kao što je to učinila s nekim drugim gostima tokom plenarne sjednice.

Govoreći o odnosu prema Srbiji, Picula je povukao paralelu između statusa koji je von der Leyen predložila za Kanadu i odnosa prema Srpskoj naprednoj stranci Aleksandra Vučića.

„Kada je riječ o Mladiću, ja ne mogu zamisliti da u istom procesu mogu biti Kanada kao pridružena članica EU-a te Vučićev SNS kao pridruženi član EPP-a“, rekao je Picula.

Zovko: Vrijednostima EU-a neće se trgovati

Hrvatska zastupnica iz redova Evropske pučke stranke Željana Zovko pozdravila je osudu ispraćaja Ratka Mladića.

Ona je rekla da je von der Leyen time, kako smatra, „izrekla ono što je svima na srcu“ te poručila da se vrijednostima Evropske unije neće trgovati.

Zastupnik konzervativaca Stephen Nikola Bartulica također je pozdravio osudu, ali je ponovio svoj stav da bi Hrvatska, kada je riječ o eventualnom članstvu Srbije u EU-u, trebala tražiti ratnu odštetu.

Gordan Bosanac iz grupacije zelenih rekao je da je „napokon dočekana oštra retorika oko Srbije“. Pozdravio je osudu veličanja ratnih zločinaca, ali je poručio da bi von der Leyen trebala voditi računa i o tome kada će posjetiti Srbiju.

Von der Leyen predložila novo partnerstvo s Kanadom

Jedna od zapaženijih poruka govora odnosila se na Kanadu.

Von der Leyen je pred kanadskim premijerom Markom Carneyjem predložila da Kanada postane prvi pridruženi član Evropske unije.

„Želim s vama raditi na otvaranju vrata Kanadi da postane prvi pridruženi član Evropske unije“, rekla je predsjednica Evropske komisije.

Prema njenim riječima, EU i Kanada trebaju podići odnose na najviši mogući nivo, uz saradnju u oblastima poput odbrane, energetike, kritičnih sirovina, umjetne inteligencije, kvantnih tehnologija, kibernetičke sigurnosti i Arktika.

Picula je upozorio da status „pridruženog člana“ trenutno nije postojeća kategorija članstva u Evropskoj uniji te da prijedlog otvara novo političko-pravno pitanje.

Bartulica je također rekao da „niko ne zna šta znači pridruženo članstvo“, dok je Bosanac pozdravio ideju kao mogućnost za jačanje međunarodne uloge EU-a.

Nova pravila za društvene mreže

Von der Leyen je najavila i prijedlog takozvanog EU Kids Acta kojim bi se uvele nove dobne granice za korištenje društvenih mreža.

Prema njenom prijedlogu, djeca mlađa od 13 godina ne bi imala pristup društvenim mrežama, dok mlađi od 15 godina ne bi mogli imati vlastite lične naloge. Djeca između 13 i 15 godina mogla bi koristiti samo „mini naloge“ koje bi postavljali i nadzirali roditelji, uz ograničene funkcije i vrijeme korištenja. Za uzrast od 15 do 18 godina platforme bi morale osigurati sigurniji dizajn svojih usluga.

Von der Leyen je naglasila da problem nisu samo maloljetnici, već i dizajn platformi koji može poticati stvaranje ovisnosti kod korisnika svih dobnih grupa. Najavila je i širi Digital Fairness Act, koji bi Komisija trebala predložiti na jesen.

Hrvatska zastupnica Nikolina Brnjac pozdravila je najavljene mjere, dok je Bosanac rekao da zaštita maloljetnika ne bi trebala biti kraj rasprave o utjecaju velikih tehnoloških kompanija.

Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak, koja se bavi zaštitom djece na internetu, također je pozdravila najavu.

„Nisam za zabranu djeci da koriste platforme, nego za zabranu platformama da koriste djecu“, rekla je Glavak.

Govor von der Leyen tako je otvorio nekoliko tema koje će se u narednom periodu naći pred institucijama EU-a – od odnosa prema Srbiji i ratnog nasljeđa na Balkanu, preko novog modela odnosa s Kanadom, do strožijih pravila za društvene mreže i zaštite djece na internetu.