Ovaj hrvatski terminal mogao bi biti ključna ulazna tačka američkog plina za BiH

Hrvatski terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku mogao bi postati jedno od ključnih čvorišta za dopremanje američkog plina u Bosnu i Hercegovinu, srednju Evropu, a u budućnosti i Ukrajinu, dok Evropska unija postepeno prekida energetsku zavisnost od Rusije.

Rusija je 2025. godine osiguravala oko 12 posto ukupnog uvoza plina u EU, uključujući plinovodne isporuke i ukapljeni prirodni plin.

Važan korakJužna interkonekcija ide dalje: Vijeće ministara usvojilo nacrt odluke o ratifikaciji

Evropska unija usvojila je postepenu zabranu prema kojoj bi uvoz ruskog LNG-a trebao biti potpuno obustavljen početkom 2027., a plina putem plinovoda do jeseni iste godine, piše AFP.

EU je zbog toga uložila milijarde eura u terminale i plinsku infrastrukturu potrebnu za prihvat većih količina LNG-a iz drugih izvora.

Među važnijim objektima je plutajući LNG terminal kod Omišlja na Krku, čiji je maksimalni godišnji kapacitet nakon proširenja povećan sa 3,9 na 6,1 milijardu kubnih metara plina. Terminal je počeo raditi 2021. godine i služi Hrvatskoj, ali i susjednim državama povezanim regionalnom plinskom mrežom.

Plinovodi iz Hrvatske već omogućavaju transport plina prema Mađarskoj i srednjoj Evropi, dok bi planirana Južna plinska interkonekcija povezala Bosnu i Hercegovinu s hrvatskim sistemom i terminalom na Krku.

- Amerikanci više ne žele ruski kapital u energetskom sektoru ovoga područja. Zbog toga insistiraju na plinskom povezivanju Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kazao je za AFP energetski analitičar Ivan Brodić.

Sjedinjene Američke Države već su najveći pojedinačni dobavljač LNG-a za evropsko tržište, a Institut za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu procjenjuje da bi tokom 2026. mogle prestići Norvešku i postati najveći ukupni dobavljač prirodnog plina za EU i Evropu.

Bosna i Hercegovina i Hrvatska su u aprilu potpisale međudržavni sporazum o izgradnji Južne interkonekcije, koja bi se pružala pravcem Split - Zagvozd - Posušje - Tomislavgrad - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik, s dodatnim krakovima prema drugim gradovima.

Projekt bi BiH omogućio pristup alternativnom pravcu i izvoru snabdijevanja, umjesto sadašnje gotovo potpune zavisnosti od ruskoga plina koji stiže preko Srbije.

Sekretar za energetiku SAD-a Chris Wright ranije je predstavio inicijativu "Trump Peace Pipelines Framework", usmjerenu na razvoj energetskih veza u srednjoj i istočnoj Evropi.

Washington je u okviru te inicijative podržao Južnu interkonekciju kao način za povećanje uvoza američkog LNG-a u regiju.