Osam godina pada je gotovo – Bosna i Hercegovina ostaje u sivoj zoni

Novi Democracy Index Economist Intelligence Unita (EIU) pokazuje da se, nakon osam uzastopnih godina pada, globalni nivo demokratije stabilizirao – dok Bosna i Hercegovina i dalje ostaje u kategoriji "hibridnih režima", zajedno sa dijelom zemalja regiona koje se, iako nešto bolje rangirane, i dalje bore sa istim problemima: slabim institucijama, korupcijom i nedovršenom vladavinom prava.

Svake godine britanski istraživački centar Economist Intelligence Unit (EIU), dio Economist Grupe, objavljuje Indeks demokracije – jednu od najcitiranijih svjetskih mjera stanja demokratskih sloboda. Indeks obuhvata 167 zemalja i teritorija, a ocjenu od 0 do 10 svaka država dobija na osnovu 60 pokazatelja raspoređenih u pet kategorija: izborni proces i pluralizam, funkcionisanje vlade, politička participacija, politička kultura i građanske slobode. Prema konačnom rezultatu, zemlje se svrstavaju u četiri kategorije – potpune demokratije, manjkave demokratije, hibridne režime i autoritarne režime – upravo onako kako je prikazano i na aktuelnoj svjetskoj mapi koja kruži društvenim mrežama.

Svijet diše nakon osam godina pada

Najnovije izdanje indeksa, koje pokriva 2025. godinu, prvi je put nakon osam uzastopnih godina bilježenja pada zabilježilo blagi oporavak: globalni prosjek porastao je sa 5,17 na 5,19 poena, dok je kod "manjkavih demokratija" i "hibridnih režima" rast bio dvostruko brži. Skoro tri četvrtine svijeta ili je poboljšalo ocjenu ili je zadržalo isti nivo u odnosu na prethodnu godinu.

Na vrhu ljestvice i dalje dominiraju sjevernoevropske zemlje – Norveška, Danska, Island, Finska i Švedska – kojima se u sam vrh, na drugo mjesto, ubaci Novi Zeland. Zanimljivo je da su Sjedinjene Američke Države, dugogodišnji simbol zapadne demokratije, nastavile kliziti niz ljestvicu i sada se nalaze na 34. mjestu, i dalje u kategoriji "manjkavih demokratija", gdje se nalaze od 2016. godine. Kao razlog navodi se pad građanskih sloboda i sve dublja politička polarizacija tokom mandata predsjednika Donalda Trumpa.

Iz EIU-a poručuju da podaci imaju i praktičnu, ekonomsku težinu: zemlje koje bolje kotiraju na indeksu demokratije bilježe i niži investicijski rizik, jer razvijene institucije i vladavina prava direktno smanjuju neizvjesnost za poslovanje i ulaganja – dok u autoritarnim sistemima diskreciona moć izvršne vlasti postaje glavni izvor rizika za kapital.

Bosna i Hercegovina: napredak koji ne mijenja kategoriju

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, slika je i dalje daleko od povoljne. Prema posljednjim objavljenim pojedinačnim ocjenama zemalja, BiH je svrstana u kategoriju "hibridnih režima" – skupinu zemalja u kojima izbori jesu formalno slobodni, ali su ozbiljno narušeni funkcionisanje vlasti, vladavina prava i politička kultura. BiH je zabilježila blagi napredak u odnosu na prethodni ciklus, popevši se nekoliko mjesta na ljestvici, no to poboljšanje nije bilo dovoljno da zemlju izvuče iz "sive zone" između manjkave demokratije i hibridnog režima, u kojoj se nalazi već godinama.

Slabu ocjenu dodatno potkrepljuju i drugi međunarodni pokazatelji: prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, BiH se nalazi među zemljama s najlošijim rezultatom u Evropi, duboko u donjoj polovini globalne ljestvice od 180 zemalja. Kombinacija spore reformske dinamike, blokada u radu institucija i političke fragmentacije prepoznaje se i u EIU-ovoj metodologiji kao ključni razlog zbog kojeg zemlja ne uspijeva napraviti iskorak u kategoriju "manjkavih demokratija", u kojoj se nalazi većina njenih susjeda.

Region: bolje rangirani, ali daleko od punog kruga

Ostatak Zapadnog Balkana kotira nešto bolje od BiH, ali i dalje znatno ispod prosjeka zapadne Evrope. Crna Gora se izdvaja kao regionalno najbolje rangirana zemlja, sa statusom "manjkave demokratije" i blagim napretkom u odnosu na prethodni ciklus. Sjeverna Makedonija je zabilježila jedan od najvećih regionalnih pomaka unaprijed i takođe se nalazi u kategoriji "manjkavih demokratija". Srbija i Albanija zadržavaju isti status, uz blagi pad ocjene u odnosu na prethodnu godinu, što analitičari povezuju sa pritiscima na medije, izbornim procesom i funkcionisanjem parlamenta.

Nijedna zemlja regiona, uključujući i one koje su napredovale u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji, još uvijek nije dosegla prag "pune demokratije" – kategoriju u kojoj se, pored skandinavskih zemalja, nalazi i sve više zapadnoevropskih država.

Zašto je ovo važno

Indeks demokracije nije samo akademska vježba rangiranja: on je postao i praktičan alat kojim investitori, kreditni analitičari i institucije poput Evropske komisije procjenjuju rizik i kredibilitet neke zemlje. Za BiH i region, koji su formalno na putu ka članstvu u EU, ovakvi pokazatelji direktno ulaze u godišnje izvještaje Evropske komisije o napretku i utiču na tempo pregovora. Slaba ocjena funkcionisanja vlasti i vladavine prava – dvije kategorije u kojima BiH tradicionalno najlošije prolazi – upravo su i dvije oblasti koje Brisel najčešće ističe kao preduslov za dalje napredovanje.

Drugim riječima, mjesto na ovoj mapi nije samo statistička kurioznost. Ono oslikava koliko će građani moći vjerovati u to da njihov glas nešto mijenja, koliko će institucije biti otporne na političke pritiske i, u krajnjoj liniji, koliko će brzo – ili sporo – zemlja napredovati na putu ka evropskim integracijama.