Nakon izbora u SAD-u, Dodik bez razloga za optimizam, uslovi za sankcije postoje

Za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan međuizbori u SAD-u imaju dodatnu političku težinu, američki Kongres tradicionalno je imao važnu ulogu u oblikovanju politike prema našem regionu, posebno kada je riječ o očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, suprotstavljanju politikama koje ugrožavaju mir i stabilnost, kazao je za Oslobodjenje.ba Adnan Hadrović bivši bh. diplomata i viši savjetnik za diplomatiju, međunarodne odnose i globalnu sigurnost na Institutu za razvojni utjecaj u Washingtonu.

- Promijenjeni odnosi snaga u Washingtonu otvaraju prostor za snažniji kongresni nadzor nad vanjskom politikom administracije, uključujući i njen odnos prema Bosni i Hercegovini. To je posebno važno u trenutku kada su nam potrebni dosljedna američka podrška suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, jačanju njenih institucija i njenoj euroatlantskoj perspektivi, naveo je Hadrović.

Politički ambijent

Dodao je da u takvom političkom ambijentu Milorad Dodik i političke strukture radikalne desnice u Bosni i Hercegovini, koje zagovaraju destabilizaciju države i podrivaju Dejtonski mirovni sporazum, neće imati razloga za mnogo optimizma.

- Naprotiv, mogli bi se suočiti s ozbiljnijim političkim i međunarodnim pritiskom. Posebno je važno naglasiti da zakonska osnova za ponovno uvođenje američkih sankcija već postoji. Član 8335 Zakona o odbrambenom budžetu SAD-a za fiskalnu 2026. godinu predviđa sankcije protiv osoba za koje se utvrdi da svojim djelovanjem ugrožavaju mir, sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet država Zapadnog Balkana, podrivaju demokratske institucije ili se bave korupcijom, smatra Hadrović.

Prema njegovim riječima, u martu ove godine grupa američkih senatora i kongresmena iz obje političke stranke zatražila je od administracije da primijeni upravo te zakonske odredbe u slučaju Dodika i njegovih saradnika.

- Dakle, pravni osnov postoji. Sada je pitanje političke volje i dosljedne primjene zakona. Promijenjeni odnosi snaga u Kongresu mogu dodatno pojačati pritisak na administraciju da se prema destabilizirajućim politikama u našem regionu odnosi ozbiljno i dosljedno. Ipak, ne treba stvarati iluziju da će se američka vanjska politika automatski promijeniti. Predsjednik i dalje ima značajne ustavne ovlasti u toj oblasti. Zato je za Bosnu i Hercegovinu od suštinske važnosti da nastavi graditi odnose s obje političke stranke, Kongresom i relevantnim institucijama američke administracije, pojašnjava.

On smatra da Bosna i Hercegovina ne smije svoju stratešku budućnost vezivati za političke promjene i pojedince u Washingtonu, već mora graditi trajna partnerstva i odnose zasnovane na zajedničkim interesima, demokratskim vrijednostima i međusobnom poštovanju.

Referendum Trumpu

Hadrović ističe da američki međuizbori nisu bili samo izbori za Kongres, već svojevrstan referendum o Donaldu Trumpu, njegovoj politici i načinu upravljanja državom. Rezultat je nedvosmislen: Trump i republikanci izgubili su povjerenje značajnog dijela američkog biračkog tijela, a demokrati su preuzeli kontrolu nad oba doma Kongresa.

- Posebno je značajno što se to dogodilo uprkos intenzivnoj kampanji uvjeravanja američke javnosti da je stanje u zemlji dobro i da građani trebaju vjerovati predsjedniku, a ne vlastitom svakodnevnom iskustvu. Upravo se taj raskorak između političkih poruka i stvarnosti pokazao kao jedan od ključnih faktora izbornog rezultata. Ekonomski pritisak imao je posebno važnu ulogu. Mogli bismo govoriti i o svojevrsnoj „dizel revoluciji“ među ruralnim biračima, poljoprivrednicima i tradicionalnim Trumpovim pristalicama. Kada cijena dizela, goriva od kojeg direktno zavise poljoprivreda, transport i svakodnevni život, u pojedinim dijelovima Amerike dostigne i sedam dolara po galonu, teško je građane uvjeravati da je ekonomija u dobrom stanju. Građani na kraju više vjeruju vlastitom novčaniku nego političkim obećanjima, pojasnoio je.

Dodao je da ovi izbori poslali su važnu poruku, a to je da ni politička lojalnost nije bezuslovna.

- Čak ni biračko tijelo koje je godinama predstavljalo najčvršći oslonac jednog političkog lidera neće beskonačno prihvatati objašnjenja koja su u suprotnosti s njihovim svakodnevnim životom. Izbori su donijeli i niz historijskih presedana koji zaslužuju posebnu pažnju. Posebno se izdvaja pobjeda Abdula El-Sayeda u Michiganu, koji je postao prvi musliman izabran u Senat Sjedinjenih Američkih Država. Njegova pobjeda predstavlja historijski trenutak za muslimansku zajednicu u Americi i važan iskorak u političkom predstavljanju različitih društvenih i vjerskih zajednica. Historijski rezultat ostvarila je i Keisha Lance Bottoms, koja je postala prva Afroamerikanka izabrana za guvernerku jedne američke savezne države, kaže Hadrović.

prema njegovim riječima, posebno se izdvaja i Teksas, jer demokratkinja Gina Hinojosa postala je prva Latinoamerikanka izabrana za guvernerku te savezne države, porazivši republikanskog kandidata Grega Abbotta.

Snažna uloga

- Nakon 32 godine republikanske kontrole nad guvernerskom funkcijom, Teksas je ponovo dobio demokratsku guvernerku. Uz to, demokrat James Talarico osvojio je mjesto u američkom Senatu, čime je Teksas dobio demokratskog senatora prvi put od 1988. godine. To su rezultati koji imaju značaj daleko izvan granica ove savezne države i predstavljaju jedan od najupečatljivijih političkih preokreta ovih izbora. Svi ovi rezultati pokazuju da se američko društvo mijenja, da se prostor političkog predstavljanja širi i da demokratski sistem, uprkos svim svojim izazovima, omogućava građanima da kroz izbore mijenjaju politički i društveni ambijent - poručio je.

Hadrović ističe da za Trumpa je ovo ozbiljan politički udarac, a za američke institucije početak nove faze odnosa snaga.

- Kongres će sada imati znatno snažniju ulogu u nadzoru izvršne vlasti, a Trump će se u posljednje dvije godine mandata suočiti s drugačijim političkim okruženjem. Posebnu pažnju privukle su i Trumpove izjave nakon objavljivanja izbornih rezultata. Umjesto da preuzme odgovornost za poraz političke opcije koju predvodi, pokušao je napraviti distancu između sebe i Republikanske stranke, poručujući da bi republikanci pobijedili ubjedljivom većinom da je on bio na glasačkim listićima. Teško je voditi stranku, oblikovati njenu politiku, biti centralna figura njene kampanje, a onda se, kada rezultat izostane, ponašati kao da je riječ o nečijem tuđem porazu. Trump je, osim toga, najavio da će koristiti pravo veta kako bi se suprotstavio političkoj agendi demokratske većine u Kongresu, kazao je.

Za kraj je poručio da takva reakcija dodatno otvara pitanje političke odgovornosti i spremnosti da se prihvati izborna volja građana.

- Trump je sedmicama pozivao birače da glasaju kao da je i njegovo ime na glasačkom listiću, a nakon poraza tvrdi da rezultat nije njegov lični poraz. Upravo u tom raskoraku između preuzimanja političkih zasluga i izbjegavanja odgovornosti leži jedan od važnih aspekata njegove reakcije na ove izbore, zaključio je Hadrović.