Mladi kritikuju vlast, ali sve manje vjeruju institucijama: Gdje je njihov glas?

Mladi u Bosni i Hercegovini glasno ukazuju na probleme društva, ali kada dođe vrijeme da svojim glasom utiču na njihovo rješavanje, veliki broj njih ostaje po strani. 

Upravo taj raskorak između nezadovoljstva političkim prilikama i spremnosti na političko djelovanje bio je u fokusu sesije Foruma mladih Kruga 99 „Nezainteresiranost mladih, Izbor ili predaja?“, održane u trenutku kada je BiH već ušla u izbornu kampanju za Opće izbore 2026. godine.

Predsjednik Foruma mladih Kruga 99 Muhamed Hamzić kazao je da su mladi među najglasnijim kritičarima društvenih i političkih prilika, ali istovremeno pripadaju grupama koje imaju izrazito nisko povjerenje u državne institucije i slabu spremnost na političko djelovanje.

Posebno se osvrnuo na odluku mladih da ne izađu na izbore, koja se često predstavlja kao oblik političke neutralnosti.

„Nezainteresiranost nije nužno neutralna“, poručio je Hamzić, naglašavajući da građanin koji ne glasa i dalje živi s posljedicama odluka koje donesu izabrane vlasti.

Te odluke, kako je naveo, direktno utiču na ekonomiju, obrazovanje, zdravstveni sistem, tržište rada, poreze, infrastrukturu i odnos institucija prema građanima.

- Zato se mora napraviti razlika između prava da se ne glasa i posljedica odluke da se ne učestvuje, kazao je Hamzić.

Mladi ne smiju biti važni samo pred izbore

Predsjednik organizacije Prava za mlade – M1 Nevio Bruck upozorio je da mladi ne smiju postati politička tema samo u vrijeme predizbornih kampanja.

Prema njegovim riječima, njihovo učešće mora biti osigurano u svim procesima donošenja odluka – od lokalne zajednice do najviših nivoa vlasti.

Poseban problem vidi u političkoj pismenosti mladih, jer samo formalno postojanje prava nije dovoljno ukoliko građani ne znaju kako institucije funkcionišu, kome mogu uputiti zahtjev i na koji način mogu tražiti odgovornost.

- Mladi nisu budućnost koju treba čekati. Oni su sadašnjost Bosne i Hercegovine i institucije imaju obavezu da im to i omoguće, kazao je Bruck.

Izbori kao alat za promjene

Politolog Imran Pašalić pozvao je mlade da svoje biračko pravo koriste u punom kapacitetu i tako preuzmu aktivniju ulogu u demokratskim procesima.

On smatra da izbori sami po sebi nisu krajnji cilj, nego mehanizam kojim građani mogu uticati na pravac u kojem se društvo kreće.

- Izbori nisu cilj, izbori su sredstvo za promjene koje svi mi imamo na raspolaganju, kazao je Pašalić.

Sesijom Foruma mladih Kruga 99 otvoreno je i pitanje odgovornosti političkih aktera prema mladima, ali i odgovornosti same generacije koja će dugoročno živjeti s posljedicama odluka donesenih danas.

Uoči Općih izbora 2026. godine, rasprava tako izlazi iz okvira pitanja hoće li mladi glasati i otvara mnogo šire pitanje – mogu li oni koji su nezadovoljni postojećim stanjem istovremeno ostati izvan procesa koji to stanje mogu promijeniti.