Misteriozne kamene građevine iznad Neuma: Jedan nalaz posebno privukao pažnju

Geolog i istraživač Goran Glamuzina u zaleđu Neuma evidentirao je brojne kamene strukture koje tumači kao moguće ostatke prapovijesne monumentalne gradnje
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uU zaleđu Neuma predstavljeni su novi nalazi neobičnih kamenih struktura koje geolog i istraživač Goran Glamuzina tumači kao moguće ostatke prapovijesne monumentalne gradnje.
Među objektima koje je tokom terenskih obilazaka evidentirao navodi dolmene, menhire, gradinske bedeme, podzidane terase, stare pristupne puteve i druge kamene strukture.
Područje koje istraživač naziva Neumskom dolinom megalita obuhvata prostor južno od planine Žabe, od šireg područja Zelenikovca i Gradačkog polja prema jugoistočnom dijelu Metkovića i okolnim naseljima.
Monumentalni dolmen kod Gradca
Posebnu pažnju Glamuzina je posvetio kamenoj konstrukciji istočno od sela Gradac, u pravcu Hotnja Hutovskog, Prapratnice i Zelenikovca.
Objekat se nalazi na južnoj strani uzvišenja Gače, a istraživač ga opisuje kao jedan od najvećih i najupečatljivijih dolmena koje je pronašao u neumskom zaleđu.
Do lokaliteta je, prema njegovom opisu, teško doći zbog strmog i kamenitog terena obraslog gustom vegetacijom. Tokom obilaska uočio je i ostatke kamenih terasa, zidova te pristupne staze koju tumači kao mogući prapovijesni put ili dromos prema samoj strukturi.







Posebno se izdvaja velika kamena ploča postavljena gotovo vodoravno. Glamuzina smatra da način na koji je postavljena ukazuje na dobro poznavanje svojstava stijena, pomjeranja velikih kamenih blokova i prilagođavanja zahtjevnom krškom terenu.
Na kamenu pronađeni fosili
Na vrhu jedne od struktura Glamuzina je pronašao i komad vapnenca s jasno vidljivim fosiliziranim ljušturama rudista, izumrlih školjkaša.
Prema njegovom navodu, takav fosilni materijal nije pronađen neposredno uz samu kamenu konstrukciju, zbog čega pretpostavlja da je komad kamena mogao biti donesen na to mjesto.
Odatle iznosi i zanimljivu mogućnost da su tadašnji stanovnici prepoznavali neobične fosile i sakupljali ih. U svom istraživanju zato govori o mogućnosti vrlo ranog kolekcionarstva fosila na području Hercegovine.
Ipak, stvarni razlog zbog kojeg se kamen s fosilima našao na tom mjestu nije poznat. Moguće je da je imao simboličku ili obrednu ulogu, ali i da je jednostavno privukao pažnju ljudi zbog svog neobičnog izgleda.
Jesu li dolmeni mogli služiti za rashlađivanje?
Još jednu zanimljivu pretpostavku Glamuzina iznosi na osnovu vlastitog iskustva tokom obilaska megalitskih struktura kod Neumskog Gradca u augustu ove godine.
Kako opisuje, prostor ispod velike kamene ploče jednog od objekata bio je osjetno ugodniji i hladniji od okolnog terena izloženog direktnom suncu.
Zbog sjene, kamene konstrukcije i strujanja zraka, istraživač pretpostavlja da su pojedini dolmeni možda mogli pružati zaklon od velikih ljetnih vrućina.
S druge strane, položaji na osunčanim južnim padinama mogli su tokom hladnijeg dijela godine pružati topliji prostor.
Glamuzina ovu mogućnost slikovito opisuje kao svojevrsne prapovijesne „klima-uređaje“, ali je važno naglasiti da je riječ o njegovoj interpretaciji moguće funkcije ovih objekata, a ne o potvrđenoj naučnoj činjenici.
Veliki potencijal za turističke i edukativne staze
Istraživač smatra da područje neumskog zaleđa ima značajan potencijal za razvoj pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza.
Kao posebno zanimljive lokacije izdvaja uzvišenja Glimač, Pasjeka, Žrnjevo, Obli vrh, Gače i Zebelj.
Na pojedinim lokacijama, prema njegovom prijedlogu, mogle bi biti uređene tematske staze i postavljene edukativne ploče, uz istovremenu zaštitu kamenih struktura i prirodnog okoliša.
Osim megalitskih objekata, Glamuzina ističe i geološku, paleontološku i vegetacijsku vrijednost ovog područja, uključujući različite fosile, krške oblike i mediteranske šumske zajednice.
Cilj bi, smatra, trebao biti očuvanje najvrjednijih lokaliteta i njihovo približavanje javnosti, ali bez narušavanja izvornog prostora.
Iako bi za konačne zaključke o starosti, namjeni i porijeklu ovih kamenih struktura bila potrebna detaljna arheološka i naučna istraživanja, nalazi iz neumskog zaleđa otvaraju zanimljiva pitanja o prošlosti ovog dijela Hercegovine, piše Jabuka.tv.

Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.