Kome je sve u interesu da Bošnjaci nestanu iz Republike Srpske?

"Godinama Bošnjaci u Republici Srpskoj i Srebrenici trpe ogromnu nepravdu, diskriminaciju i progon od institucija RS-a, od zabrane na maternji bosanski jezik, policijskih progona, nepoštivanja presuda međunarodnih sudova, prisluškivanja i presretanja razgovora, negiranja genocida, a poziv iz Srebrenice iz grada koji je bio pod zaštitom UN-a i u kojem je počinjen zločin genocida nad Bošnjacima da RS treba krenuti putem otcjepljenja daju nam u potpunosti za pravo kao i našu moralnu obavezu da otvorimo novu stranicu našeg djelovanja”, poručio je 2021. Sadik Ahmetović, u to vrijeme predsjednik izbornog štaba inicijative “Moja adresa: Srebrenica”, kada je tadašnji načelnik Opštine Srebrenica Mladena Grujičića pozivao na otcjepljenje Republike Srpske.

Pusta nada

Bivši državni poslanik je tada naglasio kako je njihova borba za Srebrenicu bila kontinuirana i stalna, često sa kompromisima u nadi da će se društvo u Republici Srpskoj demokratizirati. Njegov opis Republike Srpske i danas je ilustrativan. Milorad Dodik je sve radikalniji, a stranke iz Sarajeva baš i ne mare za Bošnjake u tom dijelu Bosne i Hercegovine.

Prvi put nakon rata, odnosno u posljednjih 30 godina, stranke sa sjedištem u Federaciji BiH, odnosno probosanske stranke, poslije nedjeljenjih neće imati nijednog zastupnika iz RS-a u Zastupničkom domu PSBiH. Nakon prvih poslijeratnih izbora 1996. godine, među 14 zastupnika iz Republike Srpske u državnom Parlamentu, čak trojica su bila iz SDA. U posljednjih nekoliko izbornih ciklusa SDA je pala na samo jednog zastupnika iz RS-a.

Probosanske stranke su na ovim izborima izgubile i većinu u Klubu Bošnjaka Vijeća naroda RS-a. U utrku za zastupnička mjesta u Narodnoj skupštini RS-a kandidovale su se dvije stranke i jedna koalicija. Narod i pravda i Stranka za BiH su odlučili da idu zasebno na izbore za NSRS, dok je šest stranaka, i to SDA, SDPBiH, PDA, NES, SBB i Bh. zeleni bilo okupljeno u Koaliciju za državu.

Prema preliminarnim rezultatima za Narodnu skupštinu RS-a, Koalicija za državu osvojila je 14.145, Narod i pravda 1.846, Stranka za BiH 1.790, a Republikanci 319 glasova.

- Nejedinstvo političkih stranaka bez izuzetka je jedan od uzroka, kao i nepostojanje nacionalne strategije za opstanak povratnika u RS-u. Uz to, vrlo je rigidan režim i retorika vlasti iz Banje Luke, koja je često šovinistička i islamofobična, te proizvodi strah. Na kraju, stranke su pozicionirale kadrove koji nemaju dovoljno kapaciteta za ozbiljnu politiku, koja bi imala za rezultat opstanak Bošnjaka u RS-u i integraciju države, izjavio je Ahmetović za Oslobođenje.

Probosanske stranke imale su četiri kandidata za potpredsjednika Republike Srpske. Novi potpredsjednik RS-a biće Ramiz Salkić (SDA), koji je dobio 9.349 glasova. Na ovoj funkciji naslijediće nezavisnog kandidata Ćamila Durakovića, koji je dobio 6.059 glasova. Jusuf Arifagić iz NIP-a dobio je 2.622, a Begija Smajić iz Stranke za BiH 1.136 glasova.

- Neke političke partije su se vodile ličnim interesima, a ne opštim, nacionalnim i državotvornim. Željeli su da pokažu da su državotvorni, a zapravo su nanijeli štetu interesima Bošnjaka i države BiH, tako što su, na kraju će se ispostaviti, onemogućili Bošnjake da imaju jednog poslanika u državnom Parlamentu. Jasno je da se pristup prema izborima u entitetu RS treba promijeniti, ako te političke partije žele da Bošnjaci budu određeni politički faktor, kazao je Salkić za Avaz.

Duraković, pak, nije štedio kritike na račun SDA i njegovog kandidata za potpredsjednika Republike Srpske:

- SDA je velika i jaka organizacija i ja sam ukazivao nekim strankama da ne daju kandidata za tu poziciju, jer će pomoći kandidata SDA. To se i desilo. Zbir glasova nas troje, koji živimo u RS-u, za razliku od gospodina Salkića koji živi u Tuzli, jeste veći. Nije pošteno prema narodu da 30 godina uvozite kvazi kadrove i patriote iz Tuzle, koji nisu udostojili da se vrate, a uživaju sve benefite entitetske vlasti i budžeta.

Slučaj Đozić

Bošnjački politički čelnici odavno su nezainteresovani za sudbinu Bošnjaka u Republici Srpskoj. To su pokazali i ovogodišnji izborni rezultati. Zato izostaju reakcije iz Sarajeva i na smjenu Faruka Đozića u Skupštini opštine Srebrenica. Načelnik Odjeljenja za Opštu upravu Opštine Srebrenica smijenjen je na zahtjev boračkih organizacija iz RS-a, koje su reagovale na Đozićevu objavu na društvenim mrežama u kojoj je iznio lični stav o smrti ratnog zločinca Ratka Mladića. Đozić je najavio žalbu i poručio da će odluka o njegovoj smjeni završiti pred sudom.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić jedan je od rijetkih koji je pružio podršku Đoziću, nakon što su ga smijenili srpski odbornici.

- U Srebrenici, gdje je Ratko Mladić počinio genocid, danas se Bošnjaci smjenjuju jer odbijaju da iskazuju poštovanje zločincu koji je za taj genocid pravosnažno osuđen, poručio je Suljagić.

Posljednji slučaj iz Srebrenice najbolje govori o današnjem položaju Bošnjaka u Republici Srpskoj. Trgovina mandatima važnija je od sudbine povratnika.