Od ogrjeva do ljetovanja, građani kreditima krpe sve tanje kućne budžete

Od ogrjeva do ljetovanja, građani kreditima krpe sve tanje kućne budžete

Kad plata presuši, diže se kredit na kredit / Oslobodjenje.ba / Oslobodjenje.ba

Dženisa Zukančić |

Od registracije automobila do ljetovanja, građani sve češće posežu za mikrokreditima, jer im plata odavno nije dovoljna ni za svakodnevne troškove

Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u

“Uzmi keško da ne bude teško”, “Novac za sve”, “Laganica pozajmica”. Brz novac, jednostavna procedura i obećanje da je sve lako. Tako mikrokreditne organizacije privlače građane. A iza odobrenog kredita ostaju rate, kamate i brojna pitanja.

Krpljenje budžeta

Prazan novčanik građani Bosne i Hercegovine sve više pune nenamjenskim, brzim kreditima. Od grijanja i registracije do skijanja i ljetovanja. Građani pozajmljuju za ono što moraju, ali i za ono što žele.

- Mikrokreditne organizacije, po definiciji, cvetaju u društvima gde je finansijska moć niska. Ljudi ne mogu isfinansirati iznenadne troškove, recimo, treba popraviti auto ili nema para za registraciju... I onda tu pomažu mikrokreditne organizacije, a to je samo dokaz da društvo i građani postaju sve siromašniji zbog visokih troškova koje imaju. Posebno se to odnosi na hranu i komunalije, što se ne može isfinansirati platama koje se isplaćuju, a ni poslodavci ne mogu isplatiti veće plate, kaže ekonomista Zoran Pavlović za Oslobođenje.

Saglasni su ekonomisti da je do povećane potražnje za brzim nenamjenskim kreditima došlo, između ostaloga, zbog pada životnog standarda građana. No, ono što u početku izgleda kao finansijsko olakšanje lako se može pretvoriti u dodatni teret. Visoke kamate, kratki rokovi otplate i nedovoljno poznavanje uslova kreditiranja mogu uvesti u začarani krug iz kojeg se teško izlazi.

- Ove trenutne kamate su visoke i teško ih je vratiti u određenom periodu. Onda se najčešće događa da potrošači podignu drugi kredit kako bi mogli zatvoriti prvi, a to je ulazak u dužničko ropstvo, upozorava Jovan Vasilić, predstavnik Udruženja potrošača Zvono iz Bijeljine.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Podaci Agencije za bankarstvo Republike Srpske pokazuju da su građani koji žive u ovom bh. entitetu sredinom tekuće godine mikrokreditnim organizacijama sa sjedištem u RS-u dugovali 823 miliona KM, osam posto više nego na kraju 2025.

Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu prava potrošača Don za naš list kaže da podaci ukazuju na to da su građani prezaduženi, ali i da su na zaduživanje primorani.

- Sigurno je bilo građana koji su pozajmice uzimali i za stvari koje im nisu prijeko potrebne. Sigurno se i veliki broj njih morao zadužiti kako bi nabavio ogrjev, pripremio zimnicu, poslao dijete na fakultet ili osigurao sve što je potrebno za školu. Naravno da građani mikrokredite uzimaju i za ljetovanja. Na kraju krajeva, živimo u 21. vijeku, a s platama koje imamo, vidimo da ne možemo zadovoljiti ni dio osnovnih potreba. Želimo i mi živjeti u korak s vremenom i priuštiti sebi nešto, ali očigledno da to ne možemo od vlastitih primanja, pa posežemo za zaduživanjem. Pa, kao, vratićemo mi to polako..., rekla je Marić.

Premalo za život

Dodaje da porodice u kojima dvoje ljudi živi od minimalnih plata teško mogu priuštiti čak i kvalitetniju veš-mašinu, frižider ili usisivač.

- Iako je bilo određenih povećanja plata, ona su i dalje nedovoljna da sebi možemo priuštiti neke sasvim uobičajene stvari. Da ne pričamo tu da ćemo na zimovanje, da ćemo u pozorište, da ćemo u kino, da ćemo odvesti djecu na nedjeljni ručak. Za mnoge naše sugrađane to je misaona imenica. Ne treba se čuditi što se toliko zadužujemo, ali je, naravno, poražavajuće u kakvom društvu živimo, kaže Marić.

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!