Jabušnica pod cijevima i betonom: „Kojoj god naciji pripadate, pijete vodu“

Rijeka Jabušnica, lijeva pritoka Sutjeske koja protiče kroz slikovite predjele istočne Hercegovine, našla se pod udarom građevinskih radova zbog izgradnje male hidroelektrane.

Fotograf Jovica Kostić nedavno je obišao ovu planinsku rijeku, poznatu po hladnoj i čistoj vodi, te na društvenim mrežama objavio fotografije i snimke terena na kojem se izvode radovi.

Jabušnica je prirodno stanište potočne pastrmke, brojnih salmonidnih vrsta, ali i različitih biljnih i životinjskih populacija. Rijeka pripada slivu Sutjeske, jedne od najznačajnijih rijeka Nacionalnog parka „Sutjeska“.

Na Jabušnici je u toku izgradnja male hidroelektrane „Jabušnica S-J-2“. Investitor projekta je kompanija „Hidroenergy“ d.o.o. Gacko, koja je u vlasništvu austrijske kompanije „GLA Holding“.

Radovi su već značajno izmijenili dio prirodnog ambijenta. Na terenu su vidljivi iskopi, cijevi, građevinski materijal i pristupni putevi, dok je dio šume posječen zbog izvođenja radova.

Kostić je, komentarišući ono što je zatekao na terenu, postavio pitanje opravdanosti ovakvih projekata koji se predstavljaju kao dio proizvodnje zelene energije.

„Ovolike cijevi, ovoliko gvožđa, šljunka, betona, posječene šume da bi se napravio prilazni put, ne bi li se uništila ova mala planinska riječica Jabušnica iz koje se voda može piti. Je li to taj progres, je li to ta zelena energija?“, naveo je Kostić.

Posebno se osvrnuo na odnos prema prirodnim resursima i činjenicu da se, kako smatra, pitanja zaštite rijeka na Balkanu često posmatraju kroz nacionalne i političke podjele.

„Jedno je sigurno... Kojoj god naciji i vjeri da pripadate, imate potrebu da pijete vodu. A tu vodu vam u 99 posto slučajeva otima onaj 'vaš'. Žeđ za osvetom i dokazivanjem je, reklo bi se, na Balkanu, još uvijek jača od žeđi za normalnim i pristojnim životom“, poručio je Kostić.

Na problematiku izgradnje hidroenergetskih objekata na rijekama ukazala je i Fondacija „Atelje za društvene promjene – ACT“, koja upozorava na posljedice radova na Jabušnici.

Iz Fondacije ističu da ovaj slučaj ponovo otvara pitanje zaštite rijeka i šuma od, kako navode, sve intenzivnijih zahvata.

Postavljaju i pitanje može li se zaustaviti „sistemska okupacija“ rijeka i šuma prije nego što, kako upozoravaju, najvrjedniji planinski predjeli budu trajno izmijenjeni cijevima, betonom i infrastrukturom.

Jabušnica je još jedan primjer rasprave koja već godinama traje širom Bosne i Hercegovine – gdje je granica između proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i zaštite prirodnih riječnih ekosistema.