IZBiH za nekoliko sati bira novog reisa, ko će naslijediti Kavazovića

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini danas će izabrati novog reisul-ulemu, čime će biti okončan mandat Huseina-ef. Kavazovića, koji ovu dužnost obavlja od 2012. godine.

Za njegovog nasljednika kandidovali su se mostarski muftija Salem-ef. Dedović, sarajevski muftija Nedžad-ef. Grabus i direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice hafiz Mensur-ef. Malkić.

Nakon 14 godinaBiH dobija novog reisa, kako izgleda proces izbora i šta znamo o kandidatima?

Izborno tijelo sačinjeno od 398 članova zasjedat će danas, s početkom u 10 sati, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, gdje će članovi tajnim glasanjem izabrati 14. reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Izborno tijelo čine svi sabornici, glavni imami, predsjednici medžlisa i direktori ustanova Islamske zajednice.

Izbor se održava nakon što je Sabor Islamske zajednice 5. septembra potvrdio kandidature trojice kandidata, koji su prethodno evidentirani u 18 izbornih okruga u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori. Novi reisul-ulema preuzet će rukovođenje Islamskom zajednicom u periodu od 2026. do 2033. godine, u skladu s mandatom predviđenim njenim propisima.

Ovo su vizije kandidata

Muftija mostarski i kandidat za reisul-ulemu Salem ef. Dedović smatra da Islamska zajednica mora biti samostalna i vjerodostojna, finansijski oslonjena na vakufe, a njen prioritet treba biti misijski rad i dostojan status imama.

Dedović posebno ističe potrebu snažnijeg prisustva Islamske zajednice uz Bošnjake u manjinskim sredinama, gdje treba biti njihov moralni glas i čuvar vjerskog i nacionalnog identiteta.

Kandidat za reisul-ulemu Mensur ef. Malkić smatra da budućnost Islamske zajednice počiva na kvalitetnom obrazovanju, osnaživanju i boljem statusu imama, te snažnijem radu s mladima i porodicom uz prilagođavanje savremenim društvenim i digitalnim izazovima.

Malkić se zalaže se za očuvanje institucionalne stabilnosti i autonomije Islamske zajednice, uz reformske korake koji će je učiniti snažnijom, organiziranijom i spremnijom za potrebe članstva i vremena u kojem živi.

Muftija sarajevski i kandidat za reisul-ulemu Nedžad ef. Grabus smatra da Islamska zajednica mora biti autonomna, institucionalno snažna i djelotvorna zajednica vrijednosti koja osigurava red, sigurnost i trajnost.

Kao prioritete, Grabus ističe poboljšanje materijalnog i društvenog statusa imama, razvoj vakufa, očuvanje institucionalnog jedinstva, unapređenje obrazovanja te snažnije uključivanje mladih, žena i dijaspore u život Islamske zajednice.

Proces izbora reisul-uleme

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, prema njenom Ustavu, jedna je i jedinstvena zajednica muslimana u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, muslimana Bošnjaka izvan domovinskih zemalja i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju. Reisul-ulema je poglavar, vrhovni muftija i najviši vjerski autoritet Islamske zajednice.

Institucija reisul-uleme je od osnivanja 1882. godine do danas bila suočena s brojnim izazovima. U periodu koji obuhvata tri vijeka svjedočila je turbulentnim vremenima i dva svjetska rata. Nadživjela je brojne državne sisteme i režime te uspjela opstati kao najznačajnija organizacija muslimana Bošnjaka na ovim prostorima i šire.

Izbor reisul-uleme obavlja se svakih sedam godina, koliko i traje jedan mandat reisul-uleme.

Kada je riječ o proceduri, Sabor IZ-a imenuje dvije komisije, Komisiju za izbor kandidata i Komisiju za verifikaciju mandata. Komisija za verifikaciju mandata sastavlja se na način da je vodi najstariji sabornik sa svakog muftijstva u dogovoru s muftijom i glavnim imamom i to čini okosnicu izbornog tijela koje bira reisul-ulemu.

Predloženi kandidati se potom verifikuju na nivou muftijstava, a svako muftijstvo dostavlja kandidate Komisiji za izbor kandidata, koja je u obavezi da za izborno tijelo utvrdi kandidatsku listu od najviše tri kadidata. U slučaju da budu više od tri kadidata, onda se na samom Saboru utvrđuje lista od tri kandidata.

Izborno tijelo koje će zasjedati 10. oktobra čini 898 delegata, članovi Sabora, glavni imami, muftije, predsjednici Medžlisa IZ-a, ne samo iz BiH, nego iz svih dijela svijeta gdje Islamska zajednica djeluje. To je procedura izbora reisul-uleme, definarana je Ustavom Islamske zajednice i ona je važeća od 1998. godine.

Dosad birano 14 reisul-ulema

Za prvog reisul-ulemu Bosne i Hercegovine imenovan je Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović 1882. godine, a od Hadžiomerovića do aktuelnog reisul-uleme Kavazovića, IZ u BiH je u te 144 godine predvodilo ukupno 14 reisul-ulema.

Nakon reisa Hadžiomerovića na dužnost je stupio Mehmed Teufik ef. Azabagić (1893.-1909.), a potom redom: hafiz Sulejman ef. Šarac (1910.-1912.), Mehmed Džemaludin Čaušević (1913.-1930.), hadži hafiz Ibrahim ef. Maglajlić (1930.-1936.), Fehim ef. Spaho (1938.-1942.), Salih Safvet Bašić (1942.-1947.), hadži Ibrahim ef. Fejić (1947.-1957.), Sulejman Kemura (1957.-1975.), Naim ef. Hadžiabdić (1975.-1987.), Hafiz Husein ef. Mujić (1987.-1989.), hadži Jakub ef. Selimoski (1991. -1993.), Mustafa ef. Cerić (1993.-2012.), dr. Husein ef. Kavazović (2012.-...).

Predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Edhem Bičakčić u ranijem intervjuu za agenciju Anadolu pojasnio je kako institucija reisul-uleme specifikum muslimana u BiH

S obzirom na to da je BiH, odlukama Berlinskog kongresa, pripala pod upravu Austro-Ugaskoj monarhiji i bila je direktno vezana za Beč, Bičakčić pojašnjava kako su se Bosanci, Bošnjaci ili muslimani našli u situaciji da moraju imati svog predstavnika na nivou države BiH, odnosno krunske provincije unutar Austro-Ugaske. Odluku o tome trebao je potvrditi austrougarski poglavar car Franjo Josip. Istovremeno je bio važeći i halifat. Dakle, postojao je i šejhul-islam koji je određivao i do tada davao menšuru muftijama, koji su po određenim provincijama otomanske Turske vršili vjerske dužnosti. Šejhul-islam je i dalje davao menšuru, ali je postavljanje išlo preko poglavara, to je u ovom slučaju austrougarski monarh.

- Postavljanje od strane halife, šejhul-islama ide putem menšure i bh. muslimanima je, a to je jedinstven slučaj unutar cijelog islamskog svijeta, data menšura prvom reisul-ulemi. Ona se nakon toga i prenosi, pojasnio je Bičakčić.

Institucija reisul-uleme uspostavljena nakon zahtjeva istaknutih bošnjačkih predstavnika i intelektualaca koji su ostali na ovim prostorima, s obzirom na to da je to bilo vrijeme velikog egzodusa Bošnjaka muslimana sa prostora BiH prema Turskoj. S obzirom na to da je tada to bilo i pravilo, "čija vlast, toga je i vjera", dakle nije bilo opstanka muslimanima na ovom području. Međutim, BiH se i u tome pokazala kao fenomen i izuzetak, jer su Bošnjaci muslimani opstali na ovim prostorima do današnjeg dana, smatra Bičakčić.

U periodu koji obuhvaća tri stoljeća, najzapaženiju ulogu svakako imao reisul-ulema Džemaludin Čaušević, koji je direktno smjenjivan od strane Karađorđevićeve vlasti, jer se oštro suprotstavljao svim neprilikama koje su se dešavale u doba Kraljevinje SHS.

Neposredno pred agresiju na BiH, 1991. godine, Sabor tadašnje Jugoslavije je prvi put za reisul-ulemu izabrao osobu koja nije bila sa područja BiH, a to je bio Makedonac Jakub ef. Selimoski, koji je ujedno i posljednji jugoslovenski reisul-ulema.