Istraživanja pokazala da građani BiH sarađuju više nego što se misli

Istraživanja predstavljena u sjedištu Ujedinjenih nacija pokazuju da građani Bosne i Hercegovine imaju više zajedničkih stavova nego što bi se moglo zaključiti na osnovu političkog diskursa, te da je saradnja između ljudi različitih etničkih i političkih opredjeljenja prisutnija nego što se često predstavlja u javnosti.

Stalne misije Bosne i Hercegovine i Luksemburga pri UN-u i Delegacija Evropske unije pri Ujedinjenim nacijama organizovale su, u saradnji s Vijećem za razmjenu SAD – BiH (USA-B&H Exchange Council), skup na kojem su visoki zvaničnici UN-a, diplomate, istraživači, predstavnici civilnog društva i mladi lideri razgovarali o tome kako stavovi građana mogu doprinijeti izgradnji mira i političkom napretku u BiH, ali i u drugim podijeljenim i postkonfliktnim društvima.

Na događaju pod nazivom „Građani u središtu mira i političkog napretka: dokazi iz Bosne i Hercegovine – značaj za širu međunarodnu agendu“ predstavljene su dvije studije završene 2026. godine i studentska mirovna inicijativa.

Nalazi istraživanja pokazuju da se građani, više od tri decenije nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, u većoj mjeri slažu o tome kako bi institucije trebale funkcionisati nego o načinu organizovanja političke vlasti. Istraživanja, također, ukazuju na to da saradnja među građanima prelazi etničke i političke granice češće nego što se može zaključiti iz javnih rasprava.

Prema jednom od nalaza, tri od četiri anketirana građanina smatraju da sudovi i tužilaštva trebaju biti potpuno nezavisni od političkog utjecaja. Takav stav podržava najmanje 72 posto ispitanika u svakoj od anketiranih etničkih grupa.

Lagumdžija istakao značaj istraživanja

Prisutnima su se obratili Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN-u, Véronique Dockendorf, stalna predstavnica Luksemburga pri UN-u, Elizabeth Spehar, pomoćnica generalnog sekretara UN-a za izgradnju mira i podršku miru, te Mô Bleeker, specijalna savjetnica UN-a za odgovornost zaštite i pomoćnica generalnog sekretara.

Lagumdžija je istakao da istraživanja potvrđuju kako je saradnja među građanima preko političkih i etnonacionalnih podjela prisutnija nego što bi se moglo zaključiti na osnovu političkog diskursa.

- Ohrabrujuća pouka koju sam i sam izvukao iz istraživanja koje je pred nama jeste da je saradnja preko političkih i etnonacionalnih podjela u Bosni i Hercegovini češća nego što bi politički diskurs mogao sugerisati. To sam znao decenijama, ali sada imam i naučni dokaz, na čemu vam zahvaljujem - izjavio je Lagumdžija.

Građani sličnih stavova o važnim društvenim pitanjima

Istraživanje tima CONCENT-BIH s Univerziteta u Luksemburgu zasnovano je na intervjuima, fokus-grupama i anketi u kojoj je učestvovalo više od 2.000 građana. Ispitanici su iznosili stavove o 18 ustavnih pitanja.

Rezultati pokazuju da građani različitih etničkih grupa imaju veoma slične stavove o nacionalizmu, populizmu, ekonomskoj politici, pa čak i o ratu u Bosni i Hercegovini. Institucije su, prema nalazima istraživanja, ocjenjivali prvenstveno prema rezultatima njihovog rada, a ne prema formalnom ustrojstvu.

Među najvažnijim ustavnim prioritetima bili su mir i stabilnost, nakon čega slijede jednaka prava, sprečavanje korupcije, politička odgovornost i ekonomsko blagostanje. Svi ovi prioriteti bili su ispred prava etničkih grupa, dok je nezavisnost pravosuđa zauzela prvo mjesto među ustavnim pitanjima u svakoj etničkoj grupi.

Veće razlike pojavile su se kod pitanja ko treba imati kontrolu nad institucijama, uključujući teritorijalno uređenje, secesiju i međunarodni nadzor. Ipak, istraživači su utvrdili značajne razlike i unutar samih zajednica te nisu pronašli dokaze o postojanju tri jasno zaokružena skupa etnonacionalnih političkih stavova.

Prema njihovoj ocjeni, političke elite ne odražavaju nužno punu raznolikost stavova građana koje predstavljaju. Zajednička očekivanja o pravednim i odgovornim institucijama, kako navode, mogu predstavljati osnovu za dalji napredak.

- Stavljanje građana u središte ne znači pretvarati se da su političke podjele nestale - rekao je Josip Glaurdić, profesor na Univerzitetu u Luksemburgu.

- Ali znači odbiti da te podjele određuju sve ono što je politički moguće - dodao je.

Saradnja postoji u različitim sektorima

Druga studija, koju su proveli Jackson škola za globalne poslove Univerziteta Yale i Institut za razvojni uticaj (I4DI), pokazuje da građani Bosne i Hercegovine svakodnevno sarađuju uprkos političkim, etnonacionalnim i generacijskim razlikama.

Istraživanje pod nazivom „Building Cooperation Across Divisions“ ukazuje na to da ljudi u različitim dijelovima društva zajednički rade, trguju, istražuju i rješavaju probleme, iako su javne i političke rasprave često usmjerene na podjele.

- Utvrdili smo da je saradnja preko etnonacionalnih podjela raširenija nego što bi to sugerisala javna i politička debata - izjavila je Catherine Panter-Brick s Univerziteta Yale.

Kao jedan od primjera navela je Oružane snage Bosne i Hercegovine, ističući da saradnja može uspjeti kada ljudi rade na zajedničkom cilju i imaju ovlasti i podršku potrebne za njegovo ostvarivanje.

Istraživači su razgovarali s pripadnicima Oružanih snaga, predstavnicima poslovnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva, članovima dijaspore te zvaničnicima koji rade na procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Njihovi nalazi ukazuju na dva ključna uslova za održavanje saradnje. Prvi je da partneri imaju jasan razlog da se oslanjaju jedni na druge, a drugi da raspolažu ovlastima i podrškom koje im omogućavaju da nastave zajednički rad.

Panter-Brick je naglasila da je važno razumjeti kako saradnja funkcioniše u različitim sektorima, gdje nailazi na prepreke i na koji način se može dodatno unaprijediti.

Političke blokade ugrožavaju kontinuitet

Prema istraživačima, saradnja slabi kada se promijeni politička podrška, kada vanjske odluke zaustave napredak ili kada se gubi institucionalno znanje.

Kao jedan od primjera navode zastoj u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji i povlačenje više od 100 miliona eura podrške iz Plana rasta. Upozoravaju i na gubitak iskustva u institucijama, posebno s odlaskom u penziju generacije oficira koji su sarađivali u okviru sistema uspostavljenog Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Istraživači smatraju da se prostor za saradnju može širiti i u okviru postojećih ovlasti. To, prema njihovim preporukama, podrazumijeva prepoznavanje primjera u kojima saradnja već daje rezultate, očuvanje prostora za zajednički rad kada je on blokiran i snažnije povezivanje s dijasporom.

Procjenjuje se da dijaspora Bosne i Hercegovine broji više od dva miliona ljudi. Istraživači navode da je spremna pomoći zemlji, ali da joj često nedostaju odgovarajući institucionalni kanali za uključivanje.

U studiji se upozorava i na to da akteri koji koriste pravo veta i odbacuju pluralizam ne bi trebali određivati budućnost zemlje samo zbog pristupa političkoj moći i medijima.

- Saradnja žudi za kontinuitetom - rekao je David Simon s Univerziteta Yale.

- Posustaje kada je blokirana. Posustaje kada je zanemarena - dodao je.

Studentska deklaracija o miru dobila podršku širom Evrope

Na skupu je predstavljena i Studentska deklaracija o miru, koju je predstavio Imran Pašalić, bivši predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu.

Inicijativu su predvodili studenti Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa savezom EUPeace. Deklaraciju su 2025. godine u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine potpisali predstavnici 103 institucije, a tokom naredne godine broj potpisnika povećan je na više od 156 širom Evrope, uključujući deset saveza evropskih univerziteta.

Deklaracijom se potpisnici obavezuju na promociju mira, socijalne pravde, demokratskih vrijednosti, interkulturalnog dijaloga i akademske saradnje.

Univerziteti se u dokumentu prepoznaju kao prostori za razvoj dijaloga, građanske odgovornosti i kulture mira, uz poruku da je očuvanje mira odgovornost svake generacije.

Okrugli sto moderirali su Andrea Pozderac iz Instituta za razvojni uticaj i Mak Nurkić, stipendista programa za izgradnju mira na Jackson školi za globalne poslove Univerziteta Yale.