Helez poslao jasnu poruku Zagrebu i Beogradu: „Ovo mora prestati“

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez reagovao je na najnovije izjave hrvatske europarlamentarke Željane Zovko, poručivši političarima iz susjednih zemalja da ne mogu odlučivati o unutrašnjem uređenju Bosne i Hercegovine.

Helez je poručio da je Bosna i Hercegovina nezavisna i suverena demokratska država te da o njenoj budućnosti mogu odlučivati samo njeni građani kroz institucije i demokratske procedure.

„Želim poručiti njoj i svim drugim političarima iz nama susjednih zemalja, koji bi da uređuju našu zemlju, da je Bosna i Hercegovina nezavisna i suverena demokratska država“, naveo je Helez.

Prema njegovim riječima, sadašnje ustavno uređenje BiH nije nastalo kao rezultat slobodnog političkog dogovora građana, već u okolnostima rata i mirovnih pregovora čiji je osnovni cilj bio zaustavljanje sukoba.

Helez smatra da Dejtonski mirovni sporazum ne treba posmatrati kao nepromjenjiv okvir.

„Dejton nije uklesano slovo u kamenu. Njegova historijska uloga bila je da zaustavi rat i uspostavi mir“, poručio je.

Helez traži ukidanje entitetskog glasanja

Ministar odbrane BiH ocijenio je da su brojne političke podjele i blokade posljedica ratnog naslijeđa te da bi, ukoliko BiH želi izgraditi funkcionalnu demokratsku državu, trebalo ukloniti mehanizme koji omogućavaju trajne blokade.

Kao jedan od ključnih koraka naveo je ukidanje entitetskog glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

„Poslanici u državnom parlamentu trebaju odgovarati građanima koji su ih izabrali i odlučivati na osnovu demokratske većine“, smatra Helez.

Istovremeno, zalaže se za to da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zadrži jasnu i ograničenu ulogu u zaštiti vitalnih nacionalnih interesa.

„Mehanizam koji je zamišljen kao zaštita konstitutivnih naroda ne smije se pretvoriti u instrument kojim se blokira donošenje zakona iz svih oblasti i onemogućava normalno funkcionisanje države“, naveo je.

„Svi građani moraju biti jednaki“

Helez je naglasio i potrebu za potpunom političkom jednakošću svih građana Bosne i Hercegovine.

Prema njegovim riječima, niko ne bi smio imati manja politička prava zbog pripadnosti određenom narodu ili zbog toga što se ne izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda.

Posebno se osvrnuo na ulogu Zagreba i Beograda u političkim procesima u BiH.

„Nažalost, prečesto svjedočimo politici Zagreba i Beograda koja nastoji očuvati postojeće podjele i status quo te koristiti političke predstavnike Hrvata i Srba u BiH za blokiranje njenog napretka“, kazao je Helez.

Dodao je da Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne bi trebali biti „ničiji agenti niti produžena ruka susjednih država“, već ravnopravni građani koji svoju budućnost određuju u interesu Bosne i Hercegovine.

„Ovo nije ništa radikalno“

Helez je poručio da zahtjevi za funkcionalnijom državom, većom demokratijom i jednakošću građana, kako smatra, nisu usmjereni protiv bilo kojeg naroda.

„Tražimo ono što bi trebalo biti normalno u svakoj savremenoj evropskoj državi: punu demokratiju, jednakost građana, zaštitu legitimnih kolektivnih prava i institucije koje mogu normalno funkcionisati“, naveo je.

Odbacio je i tvrdnje o navodnoj centralizaciji i majorizaciji kojima se, prema njegovom mišljenju, u BiH plaše Srbi i Hrvati.

„O kakvoj centralizaciji uopće govorimo kada Bosna i Hercegovina, sa nešto više od tri miliona stanovnika, ima 13 vlada i isto toliko nivoa izvršne vlasti i brojne paralelne institucije?“, upitao je Helez.

Na kraju je izrazio uvjerenje da BiH može postati članica Evropske unije i NATO-a, ali da je za to, kako je naveo, potrebna funkcionalna i demokratska država.

„Siguran sam da Bosna i Hercegovina može vrlo skoro postati članica i Evropske unije i NATO-a, ali za to joj je potrebna funkcionalna, demokratska i pravno uređena država, a ne sistem stalnih blokada i političkih ucjena“, zaključio je Helez.