Grabus je za Oslobođenje govorio o suživotu, BiH i odnosu prema drugim vjerama

„Muslimanu u BiH nikada nije smetao nijedan vjerski objekat. Ne smije mu smetati nijedan čovjek koji pripada drugoj vjerskoj zajednici.“

Ovu poruku Nedžad Grabus, tadašnji sarajevski muftija, uputio je u prošlogodišnjem razgovoru za Oslobođenje, u kojem je govorio o Bosni i Hercegovini, očuvanju mira, suživotu i odnosu prema ljudima različitih vjerskih i kulturnih identiteta.

U intervjuu je naglasio da je suština Bosne i Hercegovine u prihvatanju ljudi onakvima kakvi jesu, upozoravajući da međureligijski dijalog ne bi smio zavisiti od intervencija političkih predstavnika ili međunarodnih zvaničnika.

Mi ovdje očekujemo da nama dođe visoki predstavnik da sastavi dvojicu imama, hodža, svećenika i da oni popiju kahvu za Bajram. To ne smije tako biti. Suština Bosne jeste da ljudi prihvataju ljude onakvima kakvi oni jesu - poručio je Grabus.

Bosna i Hercegovina pripada svim njenim građanima

Govoreći o političkim i društvenim izazovima u BiH, Grabus je ocijenio da život nije moguće zaustaviti niti državu trajno zadržati u okvirima uspostavljenim nakon rata.

Istakao je da Bosna i Hercegovina može opstati samo kao cjelovita zemlja te da je važno graditi društvo u kojem nijedan identitet nije ugrožen.

BiH ima neki svoj okvir koji je kreiran u Daytonu i postoji uvijek želja da se taj okvir, koliko je moguće, prilagodi novim uvjetima i postoje snage koje pokušavaju cementirati stanje koje je bilo 1995. ili 1996. godine. Nemoguće je život zaustaviti. Sve države se mijenjaju. Naša zemlja može opstati samo kao cjelovita i to je minimum o kojem svi mi koji volimo BiH nećemo nikada pregovarati niti popuštati ni milimetar - rekao je Grabus.

Dodao je da se oni koji smatraju da u Bosni i Hercegovini može prevladati samo jedna politička ili nacionalna volja moraju pomiriti s činjenicom da zemlja pripada svim njenim građanima.

„Ja sam Bošnjak, ali odrastao sam s idejom da sam Bosanac“

U razgovoru za Oslobođenje Grabus je govorio i o identitetu Bošnjaka, ističući da se nacionalni i državni identitet ne moraju međusobno isključivati.

Ja sam Bošnjak, ali odrastao sam s idejom da sam Bosanac. To ne može biti suprotstavljeno. Ovdje je važno ponavljati da ničiji identitet nije ugrožen - kazao je Grabus.

Osvrnuo se i na iskustva iz Slovenije, gdje je proveo 15 godina kao muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice. Govoreći o položaju muslimana i izgradnji Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani, istakao je značaj slobode vjerskog izražavanja i ravnopravnosti.

Prema njegovim riječima, muslimani u Bosni i Hercegovini stoljećima su dio evropskog prostora i ne traže poseban status, nego prava koja pripadaju svim građanima.

Evropski put i sloboda vjere

Grabus je u intervjuu naglasio da Bosna i Hercegovina treba graditi demokratsko, pluralno i sekularno društvo u kojem vjernici mogu slobodno prakticirati svoju vjeru, ali i otvoreno iznositi mišljenja o društvenim pitanjima.

Govoreći o položaju muslimana u BiH, istakao je da njihovo historijsko iskustvo pokazuje da vjerski identitet i pripadnost evropskom prostoru nisu suprotstavljeni.

Posebno je ukazao na važnost očuvanja mira i smirivanja političkih tenzija, pozivajući građane i vjerske zajednice da ne dopuste da podjele ugroze zajednički život.

Njegova poruka iz razgovora za Oslobođenje ostaje jasna: poštovanje drugih vjerskih zajednica i prihvatanje ljudi različitih identiteta nisu zadatak koji treba povremeno ispunjavati, nego temelj na kojem treba počivati bosanskohercegovačko društvo.