Gotovina se vraća na velika vrata, zašto građani sve više čuvaju keš?

Uprkos sve većoj upotrebi kartica i mobilnih plaćanja, količina gotovine koju građani u Evropi drže kao rezervu raste. Glavni ekonomista Evropske centralne banke (ECB) Philip Lane nedavno je potvrdio da, iako se fizički novac sve manje koristi za svakodnevnu kupovinu, ukupna vrijednost novčanica u opticaju i dalje skače. Podaci ECB-a pokazuju da je vrijednost euronovčanica u opticaju u protekloj deceniji skočila sa jednog na čak 1,6 biliona eura.

Potražnja za gotovinom

Stručnjaci ovaj trend direktno povezuju s narušenom sigurnosnom situacijom, pa tako potražnja za fizičkim novcem naglo raste u periodima neizvjesnosti, jer građani gotovinu doživljavaju kao jedinu sigurnu rezervu u slučaju ratova, velikih prirodnih katastrofa poput poplava i požara. Tu su i sve češći cyber napadi koji preko noći mogu onesposobiti internet, elektro-energetsku mrežu i digitalne sisteme plaćanja.

Takav rast zabilježen je i u Bosni i Hercegovini tokom pandemije Covid-19, kao i nakon početka rata u Ukrajini te isključenja Sberbanke iz sistema SWIFT, potvrđeno je za Oslobođenje iz Centralne banke BiH.

“To je bilo posebno izraženo tokom pandemije, kada je vrijednost gotovog novca u KM izvan CBBiH na kraju 2020. godine iznosila 6,17 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 18,7 posto u odnosu na kraj 2019. godine”, pojašnjavaju iz Centralne banke BiH.

Također, i u našoj zemlji bilježi se kontinuiran rast korištenja kartičnih i drugih bezgotovinskih načina plaćanja.

“Istovremeno, raste i vrijednost gotovog novca u opticaju, što pokazuje da razvoj bezgotovinskih plaćanja ne znači nužno smanjenje potražnje za gotovinom”, ističu iz Centralne banke BiH te navode da je na 31. decembar 2025. godine stanje gotovog novca u opticaju, odnosno gotovine izvan banaka, iznosilo 7,46 milijardi KM, a što je za 8,56 posto više nego na kraju 2024. godine.

Raspoloživi podaci, dakle, pokazuju kontinuiran trend rasta vrijednosti gotovine u opticaju.

CBBiH, kako nam je rečeno, raspolaže podacima o ukupnoj vrijednosti gotovog novca u opticaju, ali se na osnovu tih podataka ne može utvrditi koliko gotovine građani drže “u slamaricama” niti u koju svrhu.

“Ne može se pouzdano tvrditi da povećanje količine gotovine u opticaju istovremeno znači i povećanje količine gotovine koju građani drže izvan banaka”, ističu iz banke.

Ekonomski stručnjak Igor Gavran za veću upotrebu keša uprkos digitalnom plaćanju ističe da iako se svakako čini nelogičnom, činjenica je da je taj trend prisutan i u drugim državama, ali iz različitih razloga.

U mnogim drugim zemljama motivacija je, prema njegovim riječima, dvojaka; nepovjerenje u banke i strah od vladine kontrole nad privatnim novčanim sredstvima, pogotovo uz najave digitalizacije valuta, kao što je to, primjerice, uvođenja digitalnog eura.

- U BiH je, pored dijelom istih razloga, prisutno i nekoliko dodatnih, ističe Gavran i tu navodi kamatne stope na štednju koje su, kako kaže, sramotno niske, ili čak uopšte nema kamata pa se čuvanje novca u bankama vidi više kao omogućavanje bankama da ionako enormnu dobit dodatno uvećavaju koristeći naš novac bez ikakve naknade. Istovremeno, mi im, kako pojašnjava, plaćamo da zarađuju na našem novcu kroz tzv. naknadu za održavanje računa, uslugu koja faktički ima mikroskopski niske troškove za banku, ali se svejedno preskupo naplaćuje bez ikakvog opravdanja.

Gavran dodaje da sigurno nije pomoglo povjerenju u banke ni iskustvo iz prethodnih godina, kada su pojedinim građanima i kompanijama računi blokirani ili zatvarani zbog odluka nekih država i sankcija.

EU je još prošle godine preporučila građanima da pri ruci, a u slučaju neke krize, uz vodu, konzerviranu hranu i radio na baterije, imaju keš za najmanje 72 sata.

Gavran naglašava da BiH jeste ranjiva u svakom smislu, pa i tom, ali napominje da tu nije riječ samo o riziku od cyber napada.

- BiH je po pitanju kartičnih plaćanja potpuno ovisna o američkim kartičnim kompanijama kao i dobar dio svijeta i one svakog trenutka zbog nekog hira američke vlade mogu blokirati pružanje usluga u BiH, kao što su, recimo, učinile u Ruskoj Federaciji. Slično je i sa međunarodnim plaćanjima putem SWIFT-a, kaže Gavran te dodaje da je jedino rješenje za ovu prijetnju diversifikacija globalnog sistema plaćanja, odnosno njegovo spašavanje od ovisnosti od SAD-a.

- U međuvremenu je sigurno dobro imati određenu količinu novca i u gotovini, a da li baš za 72 sata ili duži period, to je teško procijeniti. Naravno, dobro je imati i određene zalihe hrane i drugih egzistencijalnih potreba, dodaje Gavran.

Disperzija rizika

I Semir Dedić, predsjednik Udruženja e-Transformacija, smatra da je potpuno opravdan savjet da se ima nešto keša kod sebe za svakodnevnu upotrebu čisto da se može preživjeti nekoliko dana.

- Uvijek je to nekakav kompleksan lanac gdje vi od niza faktora u suštini ovisite da li će vaše pare na računu biti dostupne. Može to biti nekakav pad telekomunikacijskih sistema, ne mora biti čak ni cyber napad, gdje vam neko ukrade pare s računa. Može biti napad na infrastrukturu koja je dio lanca, a može se desiti i da nestane struje pa da vi zbog toga ne možete pristupiti svojim parama. Tako da je, s te strane, apsolutno opravdano da se ima nešto gotovine čisto da možete preživjeti nekoliko dana ako se nešto desi sa nekim dijelom infrastrukture od kojeg ovisi platni sistem banaka, navodi Dedić.

Dodaje da je po prirodi stvari, bankarski sistem jedan od najsigurnijih.

- Njihova cyber infrastruktura i način funkcionisanja direktno je sa nivoa grupacije gdje im je sjedište, a lokalno se implementira isto ono što oni implementiraju tamo. Naravno, sve se može hakovati i ovdje i u inostranstvu, ali nije to sad da su oni loši, naglašava Dedić.

Za preporuku o posjedovanju određene količine keša naglašava da se može posmatrati i kao disperzija rizika u smislu da nikad ne čuvaš sve u istoj korpi.