Geopol: Rezolucija iz Zagreba koja opovrgava samu sebe, sudara se s Dejtonom i Evropom

Geopol iz Sarajeva oglasio se povodom Prijedloga rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, o kojoj bi Hrvatski sabor u utorak trebao raspravljati. U analizi navode da je konačni tekst ublažen u odnosu na prvobitni prijedlog, ali smatraju da i dalje sadrži ozbiljne protivrječnosti koje dovode u pitanje vlastite tvrdnje o poštovanju suvereniteta Bosne i Hercegovine.

Kako ističu, prvobitni prijedlog Domovinskog pokreta iz juna zagovarao je treću federalnu jedinicu u BiH, mogućnost blokade evropskog puta zemlje dok se ne riješi "hrvatsko pitanje", kao i reviziju hrvatskih državljanstava i sankcije za pojedine zvaničnike iz BiH. Nakon pregovora s HDZ-om, iz konačnog teksta izostavljeni su zahtjevi za trećim entitetom i blokadom evropskog puta, dok je ostao prijedlog zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Iz Geopola navode da upravo tu vide ključni problem.

U obrazloženju Rezolucije stoji da ona ne zadire u unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine niti predlaže rješenja protivna njenom suverenitetu. U operativnom dijelu, međutim, isti dokument podržava uspostavu zasebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH i poziva na reforme "u skladu s načelima federalizma". Izborna jedinica za izbor šefa države nije tehničko pitanje: ona je ustavna arhitektura u najužem smislu. Načela federalizma nisu dobrosusjedska fraza: ona predstavljaju stav o unutrašnjem uređenju države. Dokument koji jednom rečenicom tvrdi da ne dira u unutrašnje uređenje susjedne države, a drugom propisuje kako ta država treba birati člana svog Predsjedništva i po kojim načelima da se preustroji, opovrgava sam sebe. To nije pitanje interpretacije, nego logike, navodi Geopol.

Posebno se osvrću na tvrdnje da Hrvatska, kao supotpisnica Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma, ima pravo i odgovornost da se brine o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Prema njihovom tumačenju, upravo Dejtonski mirovni sporazum obavezuje Hrvatsku da poštuje suverenitet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Potpis na Dejtonskom sporazumu nije ovlaštenje za oblikovanje ustavnog poretka susjedne države, nego pravna obaveza da se to ne čini. Briga za položaj sunarodnjaka u drugoj državi legitimna je i poznata u evropskoj praksi prema dijaspori i manjinama, ali propisivanje izbornih jedinica u drugoj državi nije praksa nijedne evropske zemlje, navode iz Geopola.

Kao ilustraciju postavljaju pitanje kako bi Hrvatska reagovala kada bi Parlamentarna skupština BiH usvojila rezoluciju kojom bi predlagala modele izbora ili unutrašnje uređenje Hrvatske u vezi s položajem Srba.

Pozivanje na evropski put i presude Evropskog suda

Geopol smatra da Rezolucija ulazi u novu protivrječnost kada se poziva na evropski put Bosne i Hercegovine.

Podsjećaju da je Evropski sud za ljudska prava kroz presude u predmetima Sejdić i Finci, Zornić i Pilav utvrdio da je vezivanje pasivnog biračkog prava za etničku pripadnost i teritoriju diskriminatorno.

Ekskluzivna etničko-teritorijalna izborna jedinica ne rješava taj problem, nego ga dodatno produbljuje. Pozivati se na evropski put, a istovremeno zagovarati rješenje koje ide suprotno presudama Evropskog suda čija je provedba jedan od uslova za napredak Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, znači tražiti od BiH da istovremeno ide naprijed i nazad, navodi se u saopćenju.

Posebnu pažnju Geopol posvećuje i preambuli Rezolucije, u kojoj se Hrvatska zajednica Herceg-Bosna opisuje kao institucionalni okvir samoodbrane hrvatskog naroda, dok se Hrvatska Republika Herceg-Bosna predstavlja kao prilagodba međunarodnim mirovnim planovima.

Ističu da o tom pitanju postoji pravosnažna presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu Prlić i drugi, kojom je utvrđeno da su strukture Herceg-Bosne i HVO-a bile instrument udruženog zločinačkog poduhvata u kojem je učestvovao i tadašnji državni vrh Republike Hrvatske.

Parlament države članice Evropske unije može o tome šutjeti, ali ne može, bez sudara s pravosnažno utvrđenim činjenicama, preambulom rehabilitovati tu tvorevinu. Za odnose dvije države bilo bi neuporedivo bolje da takva preambula nije ni napisana, navodi Geopol.

Rasprava treba ostati u institucijama Bosne i Hercegovine

Iz Geopola naglašavaju da pitanje načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva nije izmišljeno niti nevažno.

Navode da nezadovoljstvo dijela hrvatskog naroda načinom izbora člana Predsjedništva postoji i da zaslužuje ozbiljnu raspravu.

Prema njihovom stavu, ta rasprava treba biti vođena u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, uz učešće domaće stručne javnosti, kroz modele koji istovremeno otklanjaju strah od preglasavanja i poštuju presude Evropskog suda za ljudska prava.

Takvi modeli postoje, od preferencijalnih i ponderisanih sistema do rješenja koja legitimitet grade na biračima umjesto na teritoriji. Ta rasprava ima svoju adresu, a to je jedino Parlamentarna skupština BiH uz domaću stručnu javnost. Nema je u Saboru susjedne države, jer rješenje nametnuto ili naručeno izvana ne može proizvesti upravo ono što se njime traži: legitimitet, navodi se.

Na kraju se osvrću i na izjavu predsjednika Domovinskog pokreta da Rezolucija neće suštinski promijeniti stanje na terenu, nego poslati političku poruku.

U tome se, izuzetno, slažemo: upravo je to njen problem. Poruka koja se pred oktobarske izbore šalje preko granice jeste poruka političke mobilizacije, a ne rješenja. Bosni i Hercegovini u ovom trenutku ne trebaju poruke iz tuđih parlamenata, nego domaći prijedlozi koji mogu izdržati i stručnu i sudsku provjeru, poručuju iz Geopola.

U zaključku navode da način na koji Zagreb posmatra Hrvate u Bosni i Hercegovini tretira ih kao manjinsku dijasporalnu zajednicu, a ne kao konstitutivan narod, što je njihov ustavni status u Bosni i Hercegovini.