EU nema rješenje za sistem odlučivanja u BiH

O proširenju Evropske unije govori se već godinama. Priča o novom zamahu, promjenama sistema, prijemu novih članica i njenim obavezama, intenzivirala se posljednjih mjeseci.

Iz Evropske komisije upućene su poruke o skorim planovima namijenjenim zemljama koje ostvaruju najviše napretka na putu ka članstvu. Naša zemlja nije našla mjesto među odabranim. Prepoznaje li EU šta se zaista dešava unutar Bosne i Hercegovine i ko su kočničari našeg evropskog puta?

Svjesnost postoji

Na sastanku ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa u Crnoj Gori, njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul poručio je da je proširenje Unije na Zapadni Balkan svojevrstan test za Evropu, naglasivši da će od sposobnosti EU da regiji ponudi vjerodostojnu evropsku perspektivu ovisiti i njegov budući utjecaj, sigurnost i sposobnost djelovanja.

- Ako sada izostanu pozitivni rezultati, ljudi bi ovdje mogli izgubiti povjerenje u proces proširenja, naglasio je Wadephul.

Politička analitičarka dr. Marika Djolai smatra da je EU, s obzirom na to da se ključni politički akteri u BiH ne mijenjaju već godinama, veoma svjesna svih prepreka zbog kojih naša zemlja stagnira na evropskom putu.

- Ali, EU je odgovorna za stanje evropskih integracija. Recimo, zamrzavanje proširenja od Junckerove komisije 2014, pa do ruske invazije na Ukrajinu 2022. To je dug period koji je ostavio prostora za nedemokratske političke snage, da se duboko ukorene i zarobe državu i entitete, što je kočničarima dalo previše moći. Bez obzira na zeleno svetlo koje je BiH dobila pre dve godine, EU realno nema rešenje za komplikovani sistem u zemlji gde svaka jedinica - politička i administrativna - lako postaje blokada procesa, ističe dr. Djolai.

Kaže da je sve ovo dovelo u pitanje i kredibilnost EU u zemlji, možda do gubljenja nade i povjerenja u proces i krajnji rezultat.

- Mislim da EU konstantno traži partnere koji bi mogli ojačati EU put, ali oni nemaju dovoljno uticaja, problem je druge, pomenute prirode, poručuje dr. Djolai.

Ističe i da je trenutno aktuelno razmatranje uključivanja kandidatkinja u Jedinstveno tržište EU, mada još nije sigurno šta će to značiti za BiH. Podsjeća i da to ništa ne znači bez provođenja reformi i ispunjavanja obaveza.

- Kako ubediti, na primer, Dodika kome nije stalo do evropskog puta? Dolaze izbori, šta će se promeniti? Možda jasnije formulisanje beneficija može da motiviše političke snage u BiH da se preorijentišu ka evropskom putu, kaže naša sagovornica, dodajući da EU nema mehanizme da kažnjava državnike u drugim državama.

Očit primjer je sada već bivši srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Niko ga nije kaznio. Bio je, ističe dr. Djolai, ignorisan u određenoj mjeri, te mu se pokušalo diplomatskim putem prenijeti neslaganje.

- Proces priključivanja je izuzetno tehničke prirode i reč je o ispunjavanju konkretnih uslova. I to je moguće ostvariti samo na institucionalnom i nivou vlasti. Neko ko nema pristupa potrebnim, ‘ajde da kažemo polugama, nije u poziciji da bilo šta konkretno doprinese, ističe dr. Djolai, ponavljajući da EU nije našla put za prevazilaženje političkih blokada koje su omogućene zbog ustrojstva BiH.

Podsjeća i na Plan rasta, naglašavajući da on nije tehničke prirode kao proširenje, već da se zasniva na implementaciji reformi - pa ni to nije pomoglo da se ojača glas onih koji su za EU.

- Mislim da EU uvek traži sagovornike i partnere tog profila i da je spremna da ih podrži. Trenutno pitanje je da li je obećanje o posvećenosti evropskim integracijama samo izborna priča?, govori dr. Djolai i podsjeća da je prošao gotovo čitav mandat, a skoro ništa nije urađeno.

- Usaglašavanje i postavljanje glavnog pregovarača bi omogućilo direktnu vezu između EU i proevropskih snaga, jer bi se tako ostvarila direktnija komunikacija, naglašava dr. Djolai.

Politička analitičarka u Programu za evropsku politiku i institucije u European Policy Centre Berta López Domènech kaže da je iz perspektive institucija EU i država članica - lopta trenutno na strani bh. institucija.

- Uslovi za održavanje prve međuvladine konferencije, a time i za stvarno otvaranje pregovora, jesu oni utvrđeni 2024, kada je Vijeće dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupanju: zakoni o Sudu i o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU (NPAA), te imenovanje glavnog pregovarača. Iako odgovornost za reforme leži na domaćim političkim liderima, EU bi trebala efikasnije iskoristiti svoje mehanizme utjecaja, kaže politička analitičarka čiji fokus rada su uglavnom Zapadni Balkan i politika proširenja EU.

U detaljnoj analizi koja se odnosi na otključavanje puta BiH koju je EPC objavio u aprilu, López Domènech navodi da je EU proces pristupanja BiH uokvirila kao sredstvo za poslijeratnu izgradnju države, pretpostavljajući da će izgledi za članstvo pružiti dovoljno podsticaja za pokretanje reformi.

- Više od dvije decenije kasnije, očekivana transformacija ostaje nepotpuna, a put zemlje ka pristupanju je zaustavljen. Ova stagnacija je rezultat kombinacije faktora: nedosljedne primjene uvjetovanosti od EU i obmanjujuće komunikacije, oklijevanja EU u proširenju i posljedične erozije kredibiliteta perspektive članstva, zarobljavanja države i instrumentalizacije procesa pristupanja od domaćih elita, te isključenja civilnog društva i građana iz reformskih procesa, navodi analitičarka.

Iako je, ističe, godina 2022. donijela obnovljeni zamah za proširenje i dovela do koraka naprijed za BiH - uključujući status zemlje kandidatkinje i zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o pristupanju - ovi događaji su prvenstveno rezultat političkog podsticaja EU, a ne održivih domaćih reformskih rezultata.

- Od odluke Vijeća o otvaranju pristupnih pregovora, putanja BiH ka EU ponovo je stala. U Bruxellesu je pažnja usmjerena na vodeće zemlje kandidatkinje - Crnu Goru, koja ima za cilj zaključiti pregovore do kraja 2026. i na Ukrajinu, čije članstvo EU pokušava učiniti održivim - dok oni koji zaostaju uglavnom ostaju izvan fokusa, naglašava López Domènech.

Ključni principi

Navodi i da, kako bi se izbjeglo da proširenje postane privremeno rješenje s tek nekoliko novih članica koje će se pridružiti u narednim godinama, EU mora održati perspektivu pristupanja živom za one koje su dalje od ispunjavanja kriterija, uključujući BiH.

- Putanja BiH razotkrila je jaz između okvira koji se formalno zasniva na principu zasluga i prakse kojom upravljaju politički interesi. Kako bi se deblokirao put Sarajeva ka EU, Unija mora obnoviti svoj kredibilitet i transformativnu snagu. To zahtijeva pridržavanje šest ključnih principa: predvidljivih uslova, procjene zasnovane na kvalitetu, transparentnih političkih odluka, šireg društvenog vlasništva nad procesom, ponovne rasprave o ustavnoj reformi i pravične provedbe, zaključuje López Domènech.