DP pred Hrvatski sabor uputio rezoluciju o Hrvatima u BiH, sastoji se od devet tačaka

Klub zastupnika Domovinskog pokreta uputio je Hrvatskom saboru prijedlog Rezolucije o osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, kojom se, između ostalog, osuđuju pozivi na izborni inženjering pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH i daje podrška uspostavi zasebne izborne jedinice za izbor tog člana Predsjedništva.

Rezolucija sadrži devet tačaka, a Domovinski pokret predlaže da Hrvatski sabor pozove Vladu Republike Hrvatske da nastavi pružati podršku ostvarivanju pune političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz reformu političkog sistema kojom bi se, kako se navodi, osigurali pošteni izbori na kojima bi svaki konstitutivni narod imao mogućnost birati svoje legitimne predstavnike.

U prijedlogu se navodi da Hrvatski sabor podržava izborne modele koje predlažu legitimni predstavnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, uključujući prijedlog o uspostavi zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Predloženom rezolucijom Hrvatski sabor izražava i posebnu pažnju prema izbornim procesima u Bosni i Hercegovini te osuđuje, kako se navodi, otvorene pozive na izborni inženjering radi preglasavanja Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, delegata u domovima naroda i drugim tijelima.

Pripadnici hrvatskog naroda koji imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine pozivaju se da izađu na opće izbore 4. oktobra kako bi ostvarili svoje biračko pravo i osigurali legitimnu zastupljenost.

Rezolucija je usklađena na nivou parlamentarne većine, prije svega između Domovinskog pokreta i HDZ-a. Predsjednik DP-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava ranije je izjavio da se njome Hrvatima u Bosni i Hercegovini pruža institucionalna podrška Republike Hrvatske u jačanju njihovog političkog položaja uoči oktobarskih izbora.

U tekstu rezolucije ocjenjuje se da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, u postojećim ustavnim okvirima i političkim okolnostima, ne ostvaruje u potpunosti Ustavom zagarantovanu konstitutivnost niti se može smatrati ravnopravnim s druga dva konstitutivna naroda, zbog čega se to pitanje smatra legitimnim interesom Republike Hrvatske.

Predloženim dokumentom Vlada Hrvatske poziva se da nastavi pružati finansijsku i političku podršku institucijama hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, uz isticanje podrške evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, od hrvatske Vlade traži se korištenje svih političkih, pravnih i diplomatskih mehanizama u Evropskoj uniji i međunarodnim organizacijama radi zaštite interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Sve državne institucije Republike Hrvatske pozivaju se i na nastavak saradnje s Hrvatskim narodnim saborom BiH, Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine i drugim institucijama kroz međuparlamentarnu saradnju.

U obrazloženju rezolucije navodi se da Hrvatski sabor potvrđuje opredijeljenost zaštiti načela jednakopravnosti konstitutivnih naroda, poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine te jačanju političkog položaja hrvatskog naroda kao jednog od tri konstitutivna naroda. Ističe se i da se rezolucijom ne zadire u unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine niti se predlažu rješenja koja bi bila protivna njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

U dokumentu se navodi i da Hrvatska, kao potpisnica Vašingtonskog i Dejtonskog mirovnog sporazuma, ima legitimno pravo i odgovornost da vodi brigu o političkom položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Preambula rezolucije podsjeća na podršku hrvatskog naroda nezavisnosti Bosne i Hercegovine iskazanu na referendumu, kao i na presude Evropskog suda za ljudska prava i odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o potrebi usklađivanja ustavnog poretka s evropskom pravnom stečevinom.

U tekstu se ističe i historijska uloga Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane. Ivan Penava ranije je naglasio da je vrednovanje uloge Herceg-Bosne u odbrani hrvatskih krajeva u Bosni i Hercegovini posebno važno za Domovinski pokret.

Rasprava o prijedlogu rezolucije u Hrvatskom saboru zakazana je za utorak, dok bi zastupnici o dokumentu trebali glasati u srijedu, posljednjeg radnog dana prije dvomjesečne ljetne pauze.