Dejtonski sporazum je donio mir, ali ga čeka reforma na EU putu

21. novembra je 31 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je okončao najveće krvoproliće u Evropi nakon 1945, ali i omogućio izgradnju institucija države
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uTokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, pored brojnih zločina i etničkog čišćenja, počev od Prijedora, preko višegodišnjeg teroriziranja civila u Sarajevu, srpske snage su u julu 1995. počinile genocid nad Bošnjacima Srebrenice, kada je ubijeno najmanje 8.372 ljudi, mahom muškaraca i dječaka. Sve to zaustavljano je Dejtonskim sporazumom, uz 12 aneksa, koji je parafiran 21. novembra 1995. godine u američkoj vojnoj bazi Wright Patterson u Daytonu, uz posredovanje američkog diplomate Richarda Holbrookea.
Jedinstvena država
Sporazum je očuvao BiH kao jedinstvenu državu, koju čine dva entiteta – Republika Srpska i Federacija BiH, te distrikt Brčko. Potpisali su ga tadašnji predsjednici Srbije, Hrvatske i BiH Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.
U osvrtu na rezultate Daytona, akademik Mirko Pejanović se pozvao na analize s međunarodne naučne konferencije koju je Akademija nauka i umjetnosti BiH organizirala prošle godine. Ključna poruka jeste da je Sporazum zaustavio rat, te stvorio uslove i pored teškoća, za izgradnju mira, omogućio izgradnju ključnih institucija i doveo državu do početka provođenja reformi na putu ka članstvu u EU.
- Dejtonski Ustav je takav kakav jeste. Ima i određena ograničenja za funkcionisanje države, a koja se kroz ustavnu reformu, koja će sigurno uslijediti kad pregovori o članstvu odmaknu, mogu poboljšati i sigurno hoće. Ukoliko bi se poštivali principi Dejtonskog sporazuma i ciljevi integracije u EU, te izgradio konsenzus na toj osnovi, Dejtonski ustav nije nikakva prepreka. Mi imamo prepreke stvorene djelovanjem jedne od vladajućih stranaka u BiH – SNSD-a, koja urušava Dejtonski sporazum i ustavni poredak, jasan je akademik Pejanović.
Analiza je, također, pokazala da su visoki predstavnici, od 1998. do 2009. godine. nametnuli 145 zakonskih rješenja. Također, učesnici su se saglasili da visoki predstavnik treba ostati u BiH do okončanja svih važnih reformi, zaključno s ustavnom, koja bi trebala poboljšati funkcionisanje države.
Prije desetak dana Evropska akademija iz Berlina organizovala je raspravu “Dayton i njegove posljedice: Evropski mirovni poredak na Zapadnom Balkanu”, a glavni govornik bio je bivši visoki predstavnik u našoj zemlji Christian Schmidt, koji je poručio kako je BiH još daleko od ozbiljnijeg približavanja Evropskoj uniji, poručivši da nijedna zemlja ne može postati članicom EU ako UN zaključi da predstavlja prijetnju međunarodnom miru.
Opasnost secesije
Još je upozorio kako postoji velika opasnost da već 2027. godine bude održan referendum o odvajanju RS-a.
Direktor odjela za Zapadni Balkan u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova Niels von Redecker je istakao da BiH nije čak ni u drugoj ladici, nego u trećoj, kada je u pitanju udaljenost od članstva u EU.
Nakon parafiranja u Daytonu, Sporazum je zvanično potpisan 14. decembra u Parizu. Dan uspostavljanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH praznik je u RS-u, dok je u FBiH radni dan.
Dnevnik možete gledati na O kanalu u 18:20, ili na oficijelnom Youtube kanalu.

Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.