Damir Kapidžić: Donald Trump će se distancirati od potkupljivih

Rezultati izbora u Sjedinjenim Američkim Državama pokazali su da ekonomska nesigurnost i nezadovoljstvo životnim standardom mogu nadjačati političke, rasne i vjerske podjele. O tome šta izborni rezultati donose Americi, Evropi i Bosni i Hercegovini, u podcastu “Direktno sa Vildanom Selimbegović” govorio je dr. Damir Kapidžić, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Podaništvo

Istakao je da su se duboke podjele u američkom društvu mogle osjetiti i prije posljednjih političkih previranja. Posebno su došle do izražaja nakon Hamasovog napada na Izrael u oktobru 2023. godine, kada su pitanja slobode govora i političke polarizacije postala naročito izražena na univerzitetima u SAD-u.

- Vidjela se ta polariziranost, kolike su, zapravo, podjele unutar samog društva, kolike su neke stvari zacrtane, koliko je sloboda govora ograničena, kazao je Kapidžić, dodajući da se atmosfera nelagode osjećala i prilikom njegovog posljednjeg boravka u SAD-u.

Govoreći o izbornom porazu republikanaca, Kapidžić je naglasio da ključni razlog nije bilo isključivo protivljenje Trumpovoj retorici i politikama podjela, nego pogoršanje ekonomskih prilika. Carine su, prema njegovim riječima, posebno pogodile poljoprivrednike, dok su posljedice rata s Iranom osjetili gotovo svi građani.

- Mislim da se ovdje veoma bitnim pokazalo to da, kada su u pitanju ekonomija i privreda, čak i te podjele unutar društva i unutar demokrata postaju manje bitne. Ljudi glasaju za ono što im više znači od neke kulturne polarizacije - lijevo ili desno. Glasaju za onoga koji može na neki način život učiniti priuštivijim, kazao je Kapidžić i dodaje da su Amerikanci zanemarili i vjeru i rasu i glasali za promjenu.

Objašnjavajući nastanak i uspjeh MAGA pokreta, profesor podsjeća na položaj američke bijele radničke klase, koja je tokom prethodnih decenija gubila ekonomsku sigurnost. Trump je tim biračima ponudio obećanje povratka vremena u kojem je jedna radnička plaća bila dovoljna za izdržavanje porodice, kupovinu kuće i automobila.

- I to obećanje da se vrati dostojanstvo, što je vrlo bitna riječ, dostojanstvo običnom bijelom čovjeku, muškarcu u Americi, nešto je što je Trumpa dovelo do pozicije na kojoj je danas, govori Kapidžić.

Iako rasizam smatra duboko ukorijenjenim problemom američkog društva, upozorava da se MAGA politika ne može objasniti samo rasizmom.

- Mislim da je ta socioekonomska nepravda, nešto što itekako mobilizira ljude, kaže Kapidžić.

Demokratska kontrola zakonodavne vlasti, prema Kapidžićevim riječima, značajno mijenja prostor za djelovanje američkog predsjednika. Kongres ima ovlasti da nadzire izvršnu vlast, odlučuje o budžetu i usvajanju zakona, dok predsjednik za nove zakonske inicijative mora tražiti dogovor s demokratima.

- On može i dalje voditi politiku onakvu kakvu želi. I tu mu Kongres ne može ništa. Može ga nadzirati, može usporavati. Neke stvari može mu zabraniti, pa da on to onda kroz sudove, haj’mo reći, vrati, pa se poništavaju te politike, pojašnjava Kapidžić.

Razgovaralo se i o smjeni Susie Wiles, čija je kćerka učestvovala u kampanji povezanoj s Miloradom Dodikom i ukidanjem američkih sankcija. Kapidžić smatra da se Trumpova administracija pokušava distancirati od osoba koje bi mogle postati predmet kongresnih istraga.

- Na neki način se ograditi i reći: “Bilo je”. Ali, smisao da se i za toliko male pare mogu kupiti neke usluge američke administracije, to je problem, ističe Kapidžić, koji ne vjeruje da je američki impeachment (opoziv) predsjednika vjerovatan.

Amerika će se baviti sama sobom, predviđa Kapidžić, ali postoji jedna nepredvidiva stvar, a to je sam Trump.

- Njemu se ostavlja mogućnost da djeluje vanjskopolitički. Ne smije da proglasi rat sa bilo kojom državom. Za to mu treba Kongres, pojašnjava Kapidžić i dodaje da se ne zovu svi napadi ratovima.

Jedna od tema bio je i Trumpov odnos prema Kanadi. Kapidžić smatra da američki predsjednik tu državu ne doživljava kao potpuno ravnopravnog partnera, što se pokazalo kroz carinsku politiku i pokušaje ekonomskog pritiska.

- On Kanadu smatra privjeskom, ovisnom o SAD-u i neravnopravnom, te da SAD mogu bukvalno diktirati Kanadi što treba da radi, rekao je Kapidžić.

Prema njegovoj ocjeni, Trumpova administracija ravnopravnim globalnim silama smatra prvenstveno Kinu i Rusiju, dok evropske zemlje posmatra pojedinačno, a ne kao jedinstvenu Evropsku uniju.

Govoreći o Velikoj Britaniji, istakao je da historijska i kulturna povezanost s Amerikom nije donijela očekivane političke i ekonomske koristi. Na pitanje kakav odnos Trump očekuje od britanskih saveznika, odgovorio je jednom riječju: “Podaništvo”.

Istovremeno, ne očekuje promjenu temeljnog američkog odnosa prema BiH i Kosovu.

- Jer se tu i dalje smatra da su to bili uspjesi američke vanjske politike 90-ih godina, govori Kapidžić.

Govoreći o Miloradu Dodiku i njegovim lobističkim aktivnostima u SAD-u, Kapidžić je ocijenio da bi istrage prije mogle biti usmjerene prema američkim zvaničnicima, nego prema samim lobistima.

- Lobisti i te veze će biti možda pod istragom, ali svima je dozvoljeno lobiranje, podsjeća Kapidžić i cijeni da bi eventualna korupcija američkih službenika mogla biti predmet istraga, ali ne očekuje automatsko poništavanje ranijih političkih odluka.

- Malo je vjerovatno da će se vratiti sankcije Miloradu Dodiku bez neke jasnije provokacije Milorada Dodika, poručio je Kapidžić.

Takvom provokacijom smatra ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, bilo nasilnim djelovanjem ili uspostavljanjem paralelnih institucija. Ipak, ne vjeruje da među stanovništvom postoji spremnost za ozbiljniju, nasilnu mobilizaciju.

Trumpovu ulogu u međunarodnim odnosima opisao je kao mač s dvije oštrice. Njegova politika, s jedne strane, podstiče države na jačanje međusobne saradnje i zaštitu multilateralnog poretka, ali istovremeno osnažuje desničarske pokrete širom Evrope.

Poruka opoziciji

Posebno je izdvojio način na koji su Péter Magyar u Mađarskoj i studenti u Srbiji razgovarali s građanima, obilazeći i najmanja mjesta.

Smatra da je upravo neposredna komunikacija s biračima praksa koja nedostaje političkim strankama u Bosni i Hercegovini.

- Ali, od lidera stranaka se očekuje ne samo da stoje i da donose odluke nego da razgovaraju sa svojim glasačima, istakao je.

Na kraju je poručio da političari moraju razumjeti stvarne probleme građana, od rasta cijena do korupcije, te da birači žele osjetiti da ih njihovi predstavnici zaista slušaju.

- Da ih slušaju, ne samo da im govore što treba da čine. I to je nešto što smo mi ovdje izgubili kao praksu, čisto demokratsku praksu, zaključio je Kapidžić.