Da li biste branili BiH? Prije deset godina 55 posto reklo "da", a danas "ne"

Da li biste branili BiH? Prije deset godina 55 posto reklo "da", a danas "ne"

Da li biste se branili BiH? / AI generated / AI generated

Erdin Halimić |

Viralna infografika prikazuje stanje iz 2014. Prema istraživanju Gallup Internationala s kraja 2023, spremnih je u BiH 40, a nespremnih 47 posto

Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u

Mapa koja kruži društvenim mrežama tvrdi da je Bosna i Hercegovina u samom evropskom vrhu po spremnosti građana da brane svoju zemlju. Ali ta slika je stara više od deset godina. 

Novija istraživanja pokazuju da je u BiH spremnost pala za 15 procentnih poena, da danas više građana kaže "ne" nego "da", i da se region u međuvremenu ponovo počeo oblačiti u uniforme, dok BiH ostaje po strani.

Na infografici koju je objavio Instagram profil Number Atlas, pod naslovom "Would you fight for your own country?" (Da li biste se borili za svoju zemlju?), Evropa je obojena od tamnoplave do tamnocrvene. Na vrhu su Finska (74 posto) i Turska (73), a slijede Ukrajina (62), Rusija i Norveška (po 58). Na dnu su Holandija (15), Njemačka (18), Belgija (19) i Italija (20). Bosna i Hercegovina je na mapi označena sa 55 posto, što je najviše na prostoru bivše Jugoslavije i jedna od najviših vrijednosti na kontinentu.

Iza mape, međutim, stoji priča složenija od jednog broja.

Šta zapravo pokazuje mapa

Većina brojki na infografici potiče iz globalnog istraživanja WIN/Gallup International, provedenog krajem 2014. i objavljenog početkom 2015. godine, u vrijeme neposredno nakon ruske aneksije Krima. Ispitanicima u 64 zemlje postavljeno je jednostavno pitanje: ako bi izbio rat koji uključuje vašu zemlju, da li biste bili spremni boriti se za nju? Tada je 61 posto ispitanika širom svijeta odgovorilo potvrdno, a 27 posto odrečno.

Nastavak vijesti ispod oglasa

U tom istraživanju BiH je imala 55 posto, Srbija 46, Sjeverna Makedonija 38, a Kosovo 58 posto. Hrvatska, Crna Gora, Albanija i Slovenija u istraživanju iz 2014. nisu bile obuhvaćene, pa nije jasno odakle su na mapi brojke za njih (Hrvatska 50, Crna Gora i Albanija po 32, Slovenija 22 posto). Isto važi za Norvešku, Mađarsku, Slovačku, baltičke zemlje, Bjelorusiju i Kipar. Neke vrijednosti na mapi se i razlikuju od originalnih: Španija je u Gallupovom istraživanju imala 21, a ne 28 posto.

Zato mapu treba čitati kao arhivski snimak Evrope iz 2014, a ne kao sliku današnjeg stanja.

BiH: Od evropskog vrha do podijeljenog društva

Novija i pouzdanija slika dolazi iz istraživanja Gallup International (End of Year 2023), provedenog od oktobra do decembra 2023. u 45 zemalja, na uzorku od više od 46.000 ispitanika. U BiH je istraživanje radila agencija Kantar Mareco Index Bosnia na uzorku od 1.000 ispitanika, od 30. novembra do 12. decembra 2023.

Rezultat za BiH: 40 posto građana reklo je da bi se borilo za svoju zemlju, 47 posto da ne bi, a 13 posto nije znalo odgovor. U odnosu na 2014, to je pad od 15 procentnih poena, a omjer "za" i "protiv" se preokrenuo.

Da li biste se branili BiH?

Pad nije bosanskohercegovačka posebnost. I u Srbiji je spremnost pala sa 46 na 36 posto, a u Sjevernoj Makedoniji sa 38 na 34 posto. U obje zemlje danas apsolutna većina građana kaže da se ne bi borila. Jedini veliki izuzetak u regionu je Kosovo, gdje je spremnost porasla sa 58 na 79 posto, a visoka je i u Albaniji (60 posto).

Nastavak vijesti ispod oglasa

Istraživanje ne nudi objašnjenje, ali kontekst BiH nudi nekoliko mogućih tumačenja. Prvo, generacija koja je 2014. odgovarala sa iskustvom rata iz devedesetih sve je starija, a mlađi su masovno odlazili iz zemlje. Drugo, pitanje "da li biste se borili za svoju zemlju" u BiH nikad nije sasvim jednostavno: u državi u kojoj se ne slaže svako ni oko toga šta je "zemlja", odgovor zavisi i od toga koga i šta ispitanik zamišlja kao prijetnju. Analitičari su još ranih godina zajedničke vojske upozoravali da značajan dio stanovništva 
Oružane snage BiH ne doživljava kao "svoju" vojsku. Treće, nepovjerenje u institucije i ekonomska nesigurnost rijetko podstiču spremnost na žrtvu za državu.

Treba dodati i da je istraživanje u BiH rađeno kombinacijom online i telefonskog anketiranja, a u Srbiji licem u lice, pa razlike u metodologiji između zemalja mogu uticati na rezultate.

Region vraća uniforme, BiH ostaje po strani

Dok brojke pokazuju pad spremnosti, države u regionu povlače suprotan potez i vraćaju vojnu obavezu.

srbija vraca obavezni vojni rok prvi regruti u kasarnama u martu 2027

Hrvatska je, nakon što je 2008. suspendovala vojni rok, ove godine ponovo uvela temeljno vojno osposobljavanje u trajanju od dva mjeseca. Sabor je izmjene Zakona o odbrani usvojio sa 84 glasa za, 11 protiv i 30 suzdržanih. Prvi naraštaj od oko 800 ročnika, mladića rođenih 2007, krenuo je u vojarne u Požegi, Slunju i Kninu u martu 2026. Ročnici primaju oko 1.100 eura neto mjesečno, a oni koji se pozovu na prigovor savjesti služe civilno. U drugom naraštaju bilo je 900 ročnika, među njima 53 žene, a gotovo trećina se prijavila dobrovoljno. Plan je da se po naraštaju obučava 1.000 ročnika. Prema pisanju DW-a, Hrvatska je postala neugodno svjesna da može računati na manje od 15.000 aktivnih pripadnika vojske.

Srbija, koja je vojni rok ukinula 1. januara 2011, godinama najavljuje njegov povratak. Prema najavama, rok bi trajao 75 dana (60 dana u kasarni i 15 na terenu) i bio bi obavezan za muškarce od 18 do 30 godina, a dobrovoljan za žene. U budžetu za 2026. za to je predviđeno oko 86,5 miliona eura za tri godine. Rokovi su se ipak više puta pomjerali, sa septembra 2025. na januar, pa mart 2026. Prema posljednjim najavama ministra odbrane Bratislava Gašića i predsjednika Aleksandra Vučića, prvi regruti trebali bi u kasarne 1. marta 2027, uz uslov da zakon prođe skupštinsku proceduru.

hrvatska se dodatno naoruzava poznata cijena nabavke 18 samohodnih lansera

Crna Gora, koja je vojni rok ukinula 2006, iste godine kada je obnovila nezavisnost, razmatra mogućnost njegovog povratka, a u međuvremenu nudi dobrovoljno služenje. Prema novom istraživanju provedenom u NATO zemljama, čak 63 posto Crnogoraca kaže da bi se borilo za svoju zemlju.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Bosna i Hercegovina je obavezni vojni rok i rezervni sastav ukinula Zakonom o odbrani koji se primjenjuje od 1. januara 2006, kada su ratne vojske entiteta spojene u jedinstvene Oružane snage BiH. Danas OSBiH broje nešto više od 8.000 profesionalnih vojnika, oficira i podoficira. Vojni budžet za 2025. iznosio je oko 199,5 miliona eura, od čega je 195,5 miliona otišlo na plate, a tek oko 3,7 miliona na novu opremu i naoružanje.

Problem je i demografski, prema procjenama Ministarstva odbrane, do 2033. iz OSBiH će zbog godina morati otići 3.387 pripadnika, između ostalog zbog pravila da vojnici skidaju uniformu sa navršenih 35 godina. Ministar odbrane Zukan Helez pokrenuo je inicijativu za formiranje rezervnog sastava, kao mješavine penzionisanih vojnika i civila, s prednošću za deficitarna zanimanja poput inženjera, programera i ljekara. Političari iz Republike Srpske protive se većim izdvajanjima za vojsku, a neki traže i ukidanje OSBiH. Vojni analitičar Aleksandar Radić procijenio je da će vojni rok u BiH, zbog odnosa među entitetima, vjerovatno ostati tabu tema.

BiH je tako jedina zemlja u svom susjedstvu u kojoj o povratku vojne obaveze praktično nema ozbiljne rasprave.

Evropa: Sjever i istok spremni, zapad oklijeva

Globalno, Gallup International bilježi pad: 2014. se za borbu izjašnjavalo 61 posto ispitanika, a krajem 2023. oko polovine, dok trećina kaže "ne", a 14 posto nije sigurno. Podjela je jasna: u Evropskoj uniji spremno je 32 posto građana, u SAD-u 41, u Kanadi 34 posto, dok je u Zapadnoj Aziji spremno 77, na Bliskom istoku 73 i u Indiji 76 posto. Najveću spremnost pokazuju Armenija (96) i Saudijska Arabija (94), a najmanju Japan (9 posto).

vojni rok u hrvatskoj posle 18 godina stotine mladica se dobrovoljno prijavilo 1119106

U Evropi je 2023. najniža spremnost zabilježena u Italiji, svega 14 posto, uz čak 78 posto onih koji se ne bi borili. Slijede Austrija (20), Njemačka (23), Španija (29) i Velika Britanija (33). Ukrajina je ostala na 62 posto. Posebno je zanimljiva Rusija: spremnost je pala sa 59 na 32 posto, a gotovo polovina (48 posto) nije željela odgovoriti, u zemlji u kojoj je protivljenje ratu krivično djelo.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Najsvježije istraživanje, provedeno u septembru i oktobru 2025. u svih 32 članice NATO-a na uzorku od više od 31.000 ljudi (naručio ga je Univerzitet Riga Stradiņš, a predstavio ga je Foreign Policy Research Institute u martu 2026), potvrđuje isti obrazac. Na vrhu su Turska (88), Albanija (69), Švedska (66), Finska (64), Crna Gora i Grčka (po 63) te Norveška (61). Na dnu su Njemačka (27), Italija i Slovačka (po 25). Slovenija je na 49, Mađarska i Češka na 33 posto.

Autor analize Māris Andžāns visoku spremnost na sjeveru objašnjava željom da se sačuva vlastiti način života i blizinom ruske prijetnje, a nisku spremnost u Njemačkoj i Italiji nasljeđem Drugog svjetskog rata. Zemlje na dnu liste, ističe, uglavnom nemaju neposrednu vojnu prijetnju.

Uprkos tome, i zapad se mijenja. Njemačka je od 1. januara 2026. uvela novi model vojne službe: svi 18-godišnjaci dobijaju upitnik o spremnosti i sposobnosti za službu, obavezan za muškarce i dobrovoljan za žene. Samo do kraja aprila poslano je oko 194.000 pisama, od jula 2027. slijede obavezni ljekarski pregledi za sve mladiće, a cilj je 260.000 aktivnih vojnika do 2035. Francuska je pokrenula desetomjesečnu dobrovoljnu službu za mlade, a Danska je vojni rok produžila sa četiri na 11 mjeseci. Prema riječima jednog zvaničnika NATO-a, oko trećine članica Saveza ima neki oblik obaveznog vojnog roka.

Zašto su brojke važne i zašto ih treba uzeti s rezervom

Ankete o spremnosti na borbu mjere stav, a ne ponašanje. I sami autori istraživanja upozoravaju da odgovor na hipotetičko pitanje ne mora predvidjeti šta će ljudi uraditi u stvarnoj krizi, kada na odluku utiču brzina i razmjere sukoba, podrška saveznika i lične okolnosti. Ukrajina je 2014. imala 62 posto, a u stvarnom ratu pokazala je spremnost daleko veću od ankete, ali i umor, mobilizacijske probleme i rastuću želju za pregovorima.

Rezultati se razlikuju i od istraživanja do istraživanja. Crna Gora je na viralnoj mapi na 32, a u istraživanju NATO-a iz 2025. na 63 posto. Razlike u metodologiji, načinu anketiranja i trenutku u kojem je istraživanje rađeno mogu pomjeriti rezultate za desetine procentnih poena.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Ipak, trend je teško ignorisati. U Bosni i Hercegovini, koja je prije deset godina bila među najspremnijima u Evropi, danas većina kaže da se ne bi borila. Istovremeno, susjedi ulažu u ročnike, rezerve i nove modele odbrane, dok se u BiH i dalje raspravlja o tome da li zajednička vojska uopšte treba postojati. Pitanje sa mape zato u BiH ima i drugi, neugodniji dio: ne samo da li biste se borili za svoju zemlju, nego i da li se slažemo oko toga koja je to zemlja i ko je brani.

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!