Niste lijeni, postoje razlozi zašto nakon posla niste voljni za bilo šta

Kada je tijelu i glavi dosta? Neki od nas su podložniji na stres i teže se nose sa svakodnevnim pritiscima, te samim time i brže uđemo u dubiozu i preveliko razmišljanje.

Previše posla i prevelik pritisak u poslovnom okruženju može nam oduzeti toliko snage da nakon njega imamo volje samo za krevet:

Mentalno zdravljeČitanje je terapija protiv stresa, na ovaj način jačate svoju koncentraciju

Posao ne prestaje onog trenutka kada izađemo iz kancelarije. E-mailovi stižu i navečer, sastanci se nižu jedan za drugim, rokovi se gomilaju, a obaveze kao da ne prestaju pristizati. Sve veći broj ljudi ima osjećaj da više nema dovoljno vremena ni za posao, ni za odmor, ni za sebe.

Uz takav tempo dolaze razdražljivost, napetost i posebna vrsta iscrpljenosti. To nije samo umor koji nestaje nakon nekoliko sati sna. Riječ je o osjećaju iscrpljenosti koji ostaje prisutan i nakon buđenja, posebno kada je prva pomisao na novi radni dan.

Kada posao postane previše

Preopterećenost ne znači samo imati mnogo zadataka. Ona podrazumijeva i osjećaj da se ništa ne stiže završiti, da nema dovoljno podrške ili da je nemoguće postaviti granice.

Među najčešćim znakovima su stalna napetost zbog posla, nemogućnost da se osoba opusti tokom slobodnog vremena, odgađanje obaveza zbog osjećaja preplavljenosti te fizička i mentalna iscrpljenost.

Ako takvo stanje traje dan ili dva, može biti posljedica privremeno povećanog obima posla. Međutim, kada napetost traje sedmicama i počne prerastati u osjećaj beznađa, vrijeme je za promjenu.

Problem nije uvijek u nama

Preopterećenost često nije posljedica loše organizacije ili lične slabosti. Uzrok može biti prevelik broj zadataka u kratkom roku, više istovremenih rokova, nejasni prioriteti, nedostatak podrške ili očekivanja koja prelaze ono što je realno moguće postići.

Zato preopterećenost ne treba posmatrati kao dokaz predanosti poslu. Rad je važan dio života, ali ne bi trebao postati njegov jedini sadržaj, kako nam piše portal Bljesak.info25

Kako vratiti kontrolu

Prvi korak je prepoznati šta zapravo stvara najveći pritisak. Ponekad problem nije samo u količini posla, već i u uvjerenju da sve mora biti završeno odmah i da se pomoć ne smije tražiti.

Razgovor s nadređenim može pomoći u određivanju prioriteta i realnijih rokova. Kada je moguće, dio obaveza treba podijeliti s kolegama, a zadatke organizirati prema tome šta je zaista hitno.

Korisno je izbjegavati i stalno prebacivanje između više zadataka. Fokus na jednu obavezu u određenom trenutku, uz kratke pauze, može olakšati koncentraciju i smanjiti osjećaj haosa.

Najvažnije je zapamtiti da produktivnost ne znači stalnu dostupnost. Postavljanje granica na poslu nije znak slabosti, već način da se posao može obavljati dugoročno, bez potpunog iscrpljivanja.