Jeste li znali za prašumu samo 20 minuta udaljenu od Sarajeva? Posjetili smo ju

Bosna i Hercegovina dom je velikom broju prašuma, od kojih su najpoznatije Perućica, Lom, Janj, Trstionica i Plješevica. U zadnjih dvadesetak godina opisane su i one manje poznate, poput Bobije, Mačen dola, Malovčića doline, Crnog vrha i Golije. Međutim, gotovo neprimijećena ostala je činjenica da u neposrednoj okolini Sarajeva postoji prašuma pod nazivom Ravna Vala.

Iako je istraživana još od pedesetih godina prošlog stoljeća, a analizirali su je šumarski stručnjaci i botaničari, ovoj prašumi nije poklanjana gotovo nikakva pažnja ni od medija, ni od građanstva, ni od nevladinih organizacija.

Ravna Vala nalazi se dvadesetak kilometara jugozapadno od Sarajeva, na sjeveroistočnim padinama Bjelašnice, svega dva do tri kilometra zračne linije od poznatog olimpijskog skijališta Babin do. Rasprostire se na površini od 45,05 hektara, a čini je neutrofilna ilirska šuma bukve i jele. 

Preživjela 20.000 godinaBritanski medij objavio priču o bosanskoj prašumi i posljednjoj divljini Evrope

Smještena je u visinskom rasponu od 1.280 do 1.440 metara nadmorske visine, s dominantnom istočnom i jugoistočnom ekspozicijom. Nagibi su blagi, od 20 stepeni do gotovo zaravnjenih položaja, a klima je planinska, sa srednjom godišnjom temperaturom oko 6°C i količinom oborina oko 1.600 mm.

Prašumu odlikuje velika brojnost viših biljaka, čak 95 vrsta svrstanih u 76 rodova i 37 familija. Interesantno je da komparativna analiza florističkog sastava Ravne Vale i susjednog gospodarskog odjela pokazuje da se te dvije sastojine praktično ne razlikuju. Među rijetkim i ugroženim biljnim vrstama koje rastu u blizini prašume izdvajaju se žućkasta grahorica i žuti kolotoč, poznat i kao veliki volujak. Registrovano je i 35 vrsta lišajeva te 29 vrsta mahovina.

Ravna Vala tako ostaje jedan od dragocjenih, a gotovo zaboravljenih prirodnih bisera u neposrednoj blizini glavnog grada, koji tek čeka da bude otkriven od šire javnosti.