Vrijedna delicija raste i u blizini BiH, a kilogram se prodaje i za 10.000 KM

U šumama Istre krije se jedna od najskupljih prirodnih delicija, čija cijena na tržištu može doseći i nekoliko hiljada eura po kilogramu. Riječ je o tartufima, podzemnim gljivama koje se posebno cijene u gastronomiji, a Istra je u Hrvatskoj njihovo najpoznatije i najvažnije nalazište.

Iako se tartufi tradicionalno povezuju s Italijom i Francuskom, mogu se pronaći i na drugim područjima Hrvatske, uključujući Gorski kotar, Slavoniju i pojedine dijelove Dalmacije. Ipak, upravo istarsko područje, zahvaljujući specifičnom sastavu tla i mikroklimi, pruža izuzetno povoljne uslove za njihov rast.

Crni i bijeli tartufi najčešće se pronalaze u šumama, ali i uz puteve te na područjima u blizini maslinika. Rastu u simbiozi s određenim vrstama drveća, među kojima su hrast, kesten, bijela topola i lijeska.

U potragu se ide s posebno obučenim psima

Pronalaženje tartufa nije jednostavan posao. Berači se u potragu uglavnom upućuju uz pomoć posebno obučenih pasa koji mogu nanjušiti gljive skrivene ispod površine zemlje.

Mjesta na kojima tartufi rastu lokalni berači uglavnom drže u strogoj tajnosti. Konkurencija je velika, a vrijednost pronađenih gljiva dovoljno visoka da se potraga pretvori u veoma unosan sezonski posao.

Istra je poznata i po jednom historijskom nalazu. Godine 1999. pronađen je bijeli tartuf težak čak 1,31 kilogram. Pronašao ga je Giancarlo Zigante sa svojom kujicom Dianom, a upravo je taj pronalazak značajno doprinio njegovoj međunarodnoj popularnosti.

Sezona bijelog tartufa u Istri traje od septembra do decembra. Psi tada pretražuju šumsko tlo, dok berači pažljivo iskopavaju gljive nakon što ih životinje nanjuše.

Intenzivan miris bijelog tartufa često se opisuje kao kombinacija mirisa bijelog luka, sira i zemlje. U kuhinji se zbog njegove vrijednosti koristi štedljivo, najčešće svježe nariban preko tjestenine, rižota ili jaja.

Kilogram može koštati hiljade eura

Vrijednost tartufa zavisi od vrste, veličine, kvaliteta i trenutne ponude na tržištu. Bijeli tartuf smatra se najvrednijim, dok je crni znatno jeftiniji.

Prema navedenim podacima, nabavna cijena istarskog bijelog tartufa pretprošle godine za prvu klasu, odnosno primjerke teže od 20 grama, kretala se između 4.600 i 5.000 eura po kilogramu.

Za drugu klasu, tartufe težine od 10 do 20 grama, plaćalo se oko 3.000 eura po kilogramu. Crni tartufi, s druge strane, mogu se prodavati za oko 50 eura po kilogramu.

Zbog takvih cijena, uspješna sezona beračima može donijeti značajnu zaradu. Navodi se da sezonska dobit pojedinca u nekim slučajevima može doseći i 30.000 eura.

Suša i ilegalna berba dodatno ugrožavaju tartufe

Međutim, potraga za tartufima sve više zavisi i od vremenskih uslova. Tartufari upozoravaju da suša može značajno smanjiti količinu gljiva, dok previše padavina može utjecati na njihov kvalitet.

Kod bijelog tartufa posebno su važni uslovi tokom perioda njegovog razvoja. Promjene u temperaturi i količini padavina mogu se direktno odraziti na ponudu, a manjak tartufa na tržištu dodatno povećava njihovu već visoku cijenu.

Problem predstavlja i ilegalna berba. Istarski tartufari upozoravaju na sve veći broj ljudi, među kojima su i strani berači, koji bez odgovarajućih dozvola ulaze u šume i traže tartufe.

Posebno je izložena Motovunska šuma, jedno od najpoznatijih staništa bijelog tartufa. Zbog velike vrijednosti gljiva, ilegalni berači mogu oštetiti osjetljiva staništa i dugoročno ugroziti područja na kojima tartufi prirodno rastu.