Svi traže bukvu, grab i hrast, ali jedno drvo ima veću ogrjevnu moć

Iako su temperature još uvijek visoke, pripreme za sezonu grijanja već su počele. Drva se režu, cijepaju i slažu kako bi imala dovoljno vremena da se osuše prije dolaska hladnijih dana. Među najtraženijim vrstama tradicionalno su bukva, grab i hrast, ali vrlo dobra svojstva za grijanje ima i drvo koje se često zanemaruje – bagrem.

Bagrem je gusto i tvrdo drvo koje, kada je pravilno osušeno, proizvodi veliku količinu topline. Sporo izgara i dugo zadržava žar, a istovremeno je izuzetno otporno na vlagu i propadanje.

Kada je dovoljno suh, relativno se lako pali, ali ne izgara brzo poput lakših vrsta drveta. Nakon što se vatra dobro razvije, bagrem dugo održava visoku temperaturu, što ga čini vrlo dobrim izborom za domaćinstva koja se griju na drva.

Veća ogrjevna vrijednost od bukve i hrasta

Bagrem s udjelom vlage od 15 posto ima ogrjevnu vrijednost od približno 2.040 kilovatsati po prostornom metru. Hrast pri istoj vlažnosti daje oko 1.890 kilovatsati, dok ogrjevna vrijednost bukve iznosi približno 1.850 kilovatsati po prostornom metru.

Međutim, veća ogrjevna vrijednost ne znači automatski da će bagrem u svakoj peći proizvesti više korisne topline. Na efikasnost grijanja utječu vrsta peći, kvalitet sagorijevanja, veličina cjepanica, način loženja i, posebno, količina vlage u drvetu.

Upravo velika gustoća i tvrdoća omogućavaju bagremu da sporije izgara i duže oslobađa toplotu. Prilikom potpaljivanja preporučuju se tanje i manje cjepanice jer se lakše zagrijavaju i pale. Veći komadi dodaju se kada se vatra dovoljno razvije, nakon čega mogu dugo gorjeti i održavati žar.

Bukva i grab ipak ostaju među najtraženijim vrstama ogrjeva. Grab je poznat po dugom gorenju i dobrom zadržavanju žara, dok bukva ravnomjerno sagorijeva i proizvodi mnogo topline. Hrast također dugo održava vatru, ali mu je obično potrebno više vremena da se kvalitetno osuši.

Bagrem može godinama izdržati na otvorenom

Prednosti bagrema ne odnose se samo na njegova svojstva prilikom loženja. Ovo drvo izuzetno je otporno na vlagu, gljivice i truljenje, zbog čega se tradicionalno koristi za stubove, ograde i druge konstrukcije izložene vremenskim utjecajima.

Ako se pravilno skladišti, bagrem dugo ostaje upotrebljiv, a na otvorenom može izdržati i više od deset godina.

Dobru otpornost na vanjske uvjete ima i hrast, između ostalog zahvaljujući taninima koje sadrži. Otporan je i pitomi kesten, dok su bukva i grab osjetljiviji ukoliko dugo ostanu izloženi kiši ili su složeni direktno na vlažnu zemlju.

Ipak, ni bagrem ne bi trebalo ostavljati potpuno nezaštićen. Čak i vrlo otporno drvo vremenom gubi kvalitet ako je nepravilno složeno i neprestano izloženo vodi.

Vlažnost može napraviti veliku razliku

Bez obzira na to koriste li se bagrem, bukva, grab ili hrast, za kvalitetno grijanje najvažnije je da drvo bude dovoljno suho.

Svježe posječeno drvo sadrži mnogo vode, pa se prilikom njegovog sagorijevanja dio energije troši na isparavanje vode umjesto na zagrijavanje prostorije.

Vlažne cjepanice teže se pale, slabije sagorijevaju i proizvode više dima, a mogu doprinijeti i stvaranju naslaga u dimnjaku. Za efikasno sagorijevanje preporučuje se ogrjev s približno 20 posto vlage.

Da li je drvo dovoljno suho može se okvirno procijeniti prema težini, boji i pukotinama na krajevima cjepanica, ali najpouzdaniji podatak pruža mjerač vlažnosti drveta.

Vrijeme potrebno za sušenje zavisi od vrste drveta, debljine komada i načina skladištenja. Isječeno i iscijepano drvo suši se brže od velikih i neiscijepanih komada jer zrak lakše dopire do njegove unutrašnjosti.

Kako pravilno skladištiti ogrjev

Drva za zimu ne bi trebalo slagati direktno na zemlju jer će donji dijelovi upijati vlagu. Bolje ih je postaviti na palete ili drugu suhu i izdignutu podlogu.

Između cjepanica potrebno je ostaviti prostor za cirkulaciju zraka. Gornji dio složenog ogrjeva treba zaštititi od kiše i snijega, dok bočne strane ne treba potpuno zatvarati jer bi to usporilo proces sušenja.

Bagrem tako objedinjuje nekoliko važnih svojstava – visoku ogrjevnu vrijednost, sporo sagorijevanje, dugotrajno održavanje žara i veliku otpornost na propadanje. Ipak, pravilo je isto za sve vrste: dobro osušeno i pravilno skladišteno drvo gotovo uvijek će pružiti bolji rezultat od kvalitetnije vrste koja se koristi dok je još vlažna.