Selo želi da bude skinuto s UNESCO liste, turisti ulaze u dvorišta i zaviruju kroz prozore

Vlkolinec, malo planinsko selo u centralnoj Slovačkoj, jedno je od najbolje očuvanih tradicionalnih naselja u ovom dijelu Evrope. U njemu se nalaze isključivo drvene brvnare, a izgled sela gotovo se nije promijenio od vremena kada je nastalo.

Naselje površine oko pet hektara administrativno pripada gradu Ružomberoku, od kojeg je udaljeno oko sedam kilometara. Zbog svoje jedinstvene arhitekture i očuvanog ruralnog izgleda, Vlkolinec je 1993. godine uvršten na UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne baštine.

Iako je taj status selo učinio poznatim širom svijeta, stanovnici tvrde da im nije donio očekivane koristi.

Danas u Vlkolincu žive samo četiri porodice, odnosno 14 stalnih stanovnika. Kada je selo uvršteno na UNESCO-ovu listu, imalo je sedam porodica i 27 stanovnika, a broj mještana od tada konstantno opada.

Stanovnici kažu da u selu nema dovoljno posla, zbog čega mlađi svakodnevno putuju u okolna mjesta, dok se djeca i unuci vraćaju samo tokom praznika.

Najveći problem, ističu, predstavlja masovni turizam. Svake godine Vlkolinec posjeti oko 100.000 turista, a mnogi se ponašaju kao da se nalaze u muzeju na otvorenom.

Posjetioci često ulaze u privatna dvorišta, zaviruju kroz prozore, pa čak i gledaju u unutrašnjost kuća u kojima ljudi svakodnevno žive.

"Živjeli bismo bolje da nas UNESCO skine sa liste", rekao je za The Slovak Spectator 67-godišnji Anton Sabuha, najstariji stalni stanovnik sela.

On navodi da su zbog strogih pravila zaštite izgubili mogućnost da uzgajaju domaće životinje i obrađuju manje parcele zemlje kao nekada.

Kako bi zaštitio svoju privatnost, postavio je prepreke i table s natpisima "Privatan posjed" i "Zabranjeno fotografisanje", ali, kako kaže, to nije spriječilo znatiželjne posjetioce.

Mještani se žale i na bicikliste koji prolaze kroz selo uprkos zabranama, kao i na štandove sa suvenirima i kioske brze hrane koji, prema njihovom mišljenju, narušavaju autentičan izgled naselja.

Ističu da se od njih traži strogo poštivanje pravila zaštite kulturne baštine, dok se istovremeno brojne komercijalne aktivnosti povezane s turizmom dopuštaju, zbog čega smatraju da je narušen kvalitet života u selu.