Ovih deset jugoslovenskih proizvoda osvojilo je svijet, jedan je iz Bosne i Hercegovine

Od automobila koji su stigli do Amerike i traktora koji su se prodavali u Africi, pa sve do jednog od prvih evropskih džepnih kalkulatora i mopeda koji su osvojili Nizozemsku - bivša Jugoslavija proizvodila je robu koja je plasirana na tržišta širom svijeta.

Kada se govori o tadašnjoj industriji, najčešće se spominju veliki sistemi poput Energoinvesta, Končara, Iskre, Zastave i Gorenja. Iza njih su, međutim, stajali konkretni proizvodi koji su postali dio svakodnevnog života, ali i važan izvozni adut.

Evo deset proizvoda s oznakom "Made in Yugoslavia" koji su obilježili jedno vrijeme.

1. Yugo – automobil koji je stigao do SAD-a

Mali automobil iz Kragujevca počeo se proizvoditi početkom osamdesetih godina, a već 1985. godine stigao je i na američko tržište. Prva pošiljka od 220 automobila napustila je Kragujevac u julu te godine. Yugo je Amerikancima ponuđen kao izuzetno jeftin automobil, ali je projekt završen gašenjem proizvodnje u Zastavi 2008. godine.

2. Zastava 101 - "Stojadin" koji je motorizovao Jugoslaviju

Popularni Stojadin nastao je na osnovu Fiatove tehnologije, ali se decenijama proizvodio u Kragujevcu. Bio je jedan od najrasprostranjenijih automobila u zemlji, a njegovi primjerci i danas čine dio kolekcionarske scene.

3. Tomos APN – moped koji je osvojio Zapad

Kompanija iz Kopra proizvela je više od 2,5 miliona motocikala i mopeda. Izvozila ih je u Skandinaviju, a posebno važno tržište bila je Holandija, gdje je imala i vlastitu fabriku. APN, Automatic i Colibri postali su sinonim za jednostavan i izdržljiv moped.

4. TAM – kamioni iz Maribora stigli do Afrike i SAD-a

TAM je bio jedan od najvećih proizvođača kamiona i autobusa u Jugoslaviji. Njegova vozila izvozila su se u Egipat, Kongo, Ganu, Zambiju, Indoneziju, Kolumbiju, Libiju, Saudijsku Arabiju, pa čak i Sjedinjene Američke Države.

5. IMT 533 i 539 – traktori koji su postali dio sela

IMT je proizvodio traktore koji su bili cijenjeni zbog jednostavnog održavanja i dostupnih rezervnih dijelova. Modeli 533 i 539 postali su legendarni, a izvozili su se i u Afriku i Aziju. Originalna proizvodnja završena je 2015. godine.

6. Prva Petoletka – hidraulika za svijet

Petoletka iz Trstenika imala je gotovo 20.000 zaposlenih i izvozila proizvode u više od 30 zemalja. Njeni hidraulični i pneumatski sistemi koristili su se u industriji i energetici, ali i vojnoj tehnici i vazduhoplovstvu, a kompanija je sarađivala i s velikim svjetskim proizvođačima.

7. Digitron DB800 – tehnološko čudo iz Buja

Godine 1971. u Bujama je napravljen Digitron DB800, jedan od prvih evropskih džepnih kalkulatora. U vrijeme kada su elektronski kalkulatori predstavljali vrhunac tehnologije, SFRJ je imala vlastiti proizvod koji je danas kolekcionarski predmet, a dospio je i na tržište Evrope i tadašnjeg SSSR-a.

8. EI Niš – televizori i elektronika

EI Niš bio je ogroman sistem s oko 28.000 zaposlenih. U Nišu je 1958. godine proizveden prvi televizor u Jugoslaviji, a godinu kasnije počela je serijska proizvodnja. Kasnije su stigli i kolor televizori, radio-aparati, računari i druga elektronika koji su pronašli put do tržišta u inostranstvu.

9. TAS Golf – "narodni automobil" iz Sarajeva

Prvi Volkswagen Golfovi počeli su se sklapati u TAS-u u Vogošći 1976. godine. Iz Sarajeva su na evropsko tržište odlazili i Golf i Caddy, sve dok rat 1992. godine nije prekinuo proizvodnju.

10. Jugoplastika – od obuće do igračaka

Jugoplastika iz Splita proizvodila je obuću, igračke, ambalažu i brojne proizvode od plastike. Njeni proizvodi bili su dio svakodnevnog života miliona ljudi, a dio proizvodnje odlazio je i na strana tržišta.

Šta je ostalo?

Jugoslavenska industrija nije bila zatvorena prema svijetu. Kompanije su koristile strane licence, sarađivale s velikim proizvođačima, razvijale vlastita rješenja i pokušavale osvojiti inostrana tržišta, prenosi Kamatica.

Raspad zemlje jeste bio veliki udarac, ali kompanije nisu nestale samo zbog toga. Promijenili su se tehnologija, konkurencija, tržišta i način proizvodnje. Mnoge fabrike nisu uspjele da se prilagode, dok su druge privatizirane, podijeljene ili ugašene.

Ipak, kada se danas pojavi stari natpis "Made in Yugoslavia", on ne budi samo nostalgiju. Podsjeća i na vrijeme kada su iz fabrika u Kragujevcu, Mariboru, Kopru, Trsteniku, Nišu, Sarajevu i Splitu proizvodi odlazili širom svijeta.