Ova opcija na klima-uređaju brže rashlađuje prostorije i troši znatno manje struje

Kada vrućine postanu nepodnošljive i toplotni val uzme maha, klima-uređaj postaje jedan od najvažnijih saveznika u borbi za osvježenje. 

Međutim, mnogi korisnici svakodnevno prave istu grešku, temperaturu spuštaju na minimum, očekujući da će se prostorija tako brže rashladiti.

Stručnjaci upozoravaju da postoji mnogo efikasniji način da se postigne prijatna temperatura u domu, a istovremeno smanji potrošnja električne energije. Rješenje se krije u funkciji koju većina rijetko koristi, iako se nalazi na gotovo svakom daljinskom upravljaču klima-uređaja.

Na većini uređaja nalazi se opcija označena natpisom "Dry" ili simbolom kapljice vode.

Za razliku od klasičnog režima hlađenja, ova funkcija nije namijenjena prvenstveno snižavanju temperature, već uklanjanju viška vlage iz vazduha. Upravo zbog toga prostor može djelovati prijatnije čak i kada termometar pokazuje nešto višu temperaturu nego što biste očekivali.
Kada je vazduh manje vlažan, organizam lakše reguliše tjelesnu temperaturu, pa nestaje osjećaj sparine koji mnogi opisuju kao "težak vazduh".

Osjećaj toplote ne zavisi samo od temperature.Veliki uticaj ima i vlažnost vazduha. Kada je ona visoka, znoj sa kože sporije isparava, zbog čega tijelo teže oslobađa višak toplote. Zbog toga prostorija može djelovati zagušljivo čak i ako klima radi satima.

S druge strane, kada se višak vlage ukloni, vazduh postaje prijatniji, a ista temperatura djeluje znatno svežije. Kod standardnog režima hlađenja kompresor klima-uređaja radi gotovo neprekidno kako bi održao zadatu temperaturu.

To je ujedno i dio uređaja koji troši najviše električne energije. Režim "Dry" funkcioniše drugačije. Pošto je njegov glavni zadatak odvlaživanje vazduha, kompresor radi pod manjim opterećenjem i češće pravi pauze, pa je i potrošnja električne energije u mnogim slučajevima niža nego kada je uključena opcija "Cool".

Kolika će ušteda biti zavisi od modela klima-uređaja, vanjske temperature i nivoa vlage u prostoru. Ovaj režim posebno je koristan tokom sparnih ljetnih dana, kada vazduh sadrži mnogo vlage.

U mnogim slučajevima dovoljno je uključiti ga oko sat vremena prije nego što ćete duže boraviti u prostoriji. Već tada se može primijetiti da je vazduh lakši za disanje, iako temperatura nije značajno promijenjena.

Mnogi korisnici upravo ovu opciju koriste za spavanje. Pošto klima tada ne hladi prostoriju agresivno kao u režimu "Cool", manja je vjerovatnoća da ćete se tokom noći probuditi jer vam je postalo previše hladno. Istovremeno se održava prijatan nivo vlage, što doprinosi osjećaju svježine.

Mnogi pokušavaju pobijediti vrućinu tako što temperaturu na klima-uređaju spuštaju na 18 ili 20 stepeni. Kada se iz vazduha ukloni višak vlage, organizam se prirodno lakše hladi, pa i temperatura od oko 25 stepeni može biti sasvim prijatna.

Zbog toga funkcija "Dry" može predstavljati jednostavan način da tokom ljeta poboljšate osjećaj svježine u domu, a istovremeno rasteretite klima-uređaj i potencijalno smanjite potrošnju električne energije.

Upravo je za Oslobodjenje.ba meteorolog Nedim Sladić objasnio fenomen rosišta i uticaj na rashlađivanje tijela. Najavio je da će u narednom periodu temperatura rosišta biti prilično visoka. To je upravo indikator koliko naš zrak može podnijeti vlage prilikom ohlađivanja, a to je vrlo važno i za ljudsko tijelo, odnosno koliko se naše tijelo temperaturno može boriti sa ohlađivanjem. 

- Manja temperatura rosišta dovodi do toga da imamo lakše ohlađivanje tijela, odnosno tijelo trpi manji stres od vrućine. Kada govorimo o rosištu koje je iznad 15 stepeni Celzijusa, u pojedinim danima će ići i do 20 stepeni. To su prilično visoke vrijednosti rosišta. Samim tim, sadržaj vlage u zraku je veći. To sve nepovoljno utiče na zdravlje populacije, naročito osjetljivije, upozorava Sladić, te dodaje da u takvim okolnostima treba računati da ta vrućina neće biti nimalo prijatnja.