Odakle potiču nazivi dana u sedmici i šta znače u bosanskom jeziku

Brojevi, položaj unutar sedmice i odmor od rada nalaze se u osnovi većine naziva dana koje svakodnevno koristimo. Među njima se izdvaja subota, jedini naziv koji nije slavenskog porijekla, a čiji korijeni sežu do hebrejskog šabata.

Engleski i njemački nazivi otkrivaju drugačiji obrazac: vezani su za nebeska tijela i stara germanska božanstva. Ipak, postoje i podudarnosti, poput srijede i njemačkog naziva Mittwoch, koji upućuju na sredinu sedmice.

Od neradnog dana do naziva za cijelu sedmicu

Za razumijevanje slavenskih naziva važna je nedjelja. Ruski lingvista Max Vasmer u svom etimološkom rječniku objašnjava da je njeno prvobitno značenje bilo „neradni dan“. Naziv je povezan s izrazom „ne-djelati“, odnosno ne raditi.

Nedjeljom se u starijem jeziku označavala i cijela sedmica. Trag tog značenja sačuvan je i danas u izrazu „za nedjelju dana“, kojim se označava period od sedam dana.

Prema Vasmerovom tumačenju, naziv ponedjeljak nastao je spajanjem „po“ i „nedjelja“. Njegovo značenje tako neposredno opisuje mjesto u sedmici: dan koji dolazi poslije nedjelje.

Zašto je utorak drugi dan

U nazivima utorak, četvrtak i petak sačuvano je brojanje dana. Utorak potiče od staroslavenske riječi koja znači „drugi“, a srodan oblik „vtoroj“ i danas postoji u ruskom jeziku.

Četvrtak je povezan s brojem četiri, kao i češki „čtvrtek“ te poljski „czwartek“. U osnovi petka nalazi se broj pet. Objašnjavajući ruski naziv za petak, Vasmer izričito navodi da je riječ o petom danu sedmice koja počinje ponedjeljkom.

Takav raspored razlikuje se od grčkog crkvenog brojanja, u kojem je početna tačka bila nedjelja. Zato se ponedjeljak na grčkom naziva „deutera“, što znači drugi dan. Vasmer napominje da Slaveni nisu zadržali taj način brojanja: u slavenskim nazivima mjesto drugog dana pripada utorku.

Srijeda i njemačka veza

Naziv srijeda izveden je iz praslavenskog oblika koji označava sredinu i srodan je riječi za srce. Njime je opisan dan u sredini sedmice, a isto značenje ima njemački Mittwoch, doslovno „sredina sedmice“.

Vasmer smatra da je slavenski naziv nastao prevođenjem njemačkog oblika. Kao manje vjerovatno objašnjenje spominje latinsko-romanski uzor.

Ipak, smjer preuzimanja tog obrasca nije konačno razjašnjen. Među etimolozima nema potpune saglasnosti o tome ko je od koga preuzeo model, pa objašnjenje o njemačkom porijeklu ostaje pretpostavka.

Kako je šabat postao subota

Za razliku od ostalih naziva, subota je posuđena riječ. Vasmer njeno porijeklo povezuje sa srednjogrčkim „sambaton“, nazalizovanom varijantom grčkog oblika „sabbaton“, koji dolazi od hebrejskog „šabat“.

Postoji i drugo objašnjenje puta kojim je riječ stigla u slavenske jezike: preko balkanskog latinskog oblika „sambata“. Prema podacima koje navodi Online Etymology Dictionary, iz istog izvora potiču njemački Samstag i francuski samedi.

Rasprava se, dakle, odnosi na to je li naziv preuzet grčkim ili balkanskolatinskim putem. Hebrejski šabat kao njegovo krajnje porijeklo nije sporan.

Dani posvećeni Mjesecu, Suncu i božanstvima

Germanski jezici oslonili su se na rimski sistem, u kojem su dani bili posvećeni nebeskim tijelima. Pritom su rimska božanstva zamijenili vlastitim. Online Etymology Dictionary navodi sljedeća porijekla:

- Monday i Montag označavaju Mjesečev dan, prema latinskom „Lunae dies“.
- Tuesday nosi ime germanskog boga rata Tiwa, koji odgovara rimskom Marsu.
- Wednesday znači Wodenov, odnosno Odinov dan, a nastao je kao prijevod latinskog „Mercurii dies“, Merkurovog dana.
- Thursday i Donnerstag odnose se na Thorov dan, koji je zamijenio Jupiterov, latinski „Jovis dies“.
- Friday i Freitag povezani su s boginjom Frigg, koja je zauzela mjesto Venere.
- Saturday označava Saturnov dan.
- Sunday i Sonntag znače Sunčev dan, prema latinskom „dies solis“.

Osim srijede, njemački se od engleskog razlikuje i po nazivu utorka. Porijeklo riječi Dienstag nije razjašnjeno. Online Etymology Dictionary navodi dvije mogućnosti: povezanost s germanskom riječju za javnu skupštinu ili s imenom boga rata Thingsusa, zabilježenim u latinskim natpisima.

Dok značenja slavenskih naziva koja upućuju na drugi, četvrti i peti dan, sredinu sedmice te dan poslije nedjelje nisu sporna, pojedini detalji njihovog nastanka ostaju otvoreni. Uz pitanje njemačkog uzora za srijedu, nije potvrđena ni Vasmerova pretpostavka da je nedjelja kao naziv za neradni dan oblikovana prema latinskom „feria“.