Gljiva visoka pola metra dobila ime po T-rexu, naučnici zapanjeni

Naučnici su u šumama jugozapadne Kine otkrili neobičnu gljivu koja je privukla pažnju i svojim dimenzijama i imenom. Nazvana je Dianjunus rex, po uzoru na slavnog Tyrannosaurusa rexa, a istraživanje je pokazalo da pripada dosad nepoznatoj porodici gljiva.

Nova vrsta može doseći visinu od 50 centimetara i težinu od gotovo 2,2 kilograma. Prepoznatljiva je po uspravnim, blijedožutim plodnim tijelima koja je izdvajaju od drugih gljiva.

Otkriće je rezultat istraživanja raznolikosti gljiva provedenog 2024. i 2025. godine u kineskoj pokrajini Yunnan. Naučni rad objavljen je 28. septembra u časopisu Frontiers in Fungal Biology, a o njemu je izvijestio i CNN.

Mještani su je godinama viđali, ali nisu znali šta je

Velike gljive rasle su oko mrtvog drveća, a lokalno stanovništvo povremeno ih je primjećivalo. Ipak, niko nije znao da bi mogle predstavljati potpuno novu vrstu za nauku.

Preokret je nastao kada je jedan mještanin istraživačima poslao fotografije. Naučnici su potom detaljnije proučili gljivu i utvrdili da se razlikuje od ranije poznatih vrsta.

Neki stanovnici navodno su je i probali, bez prijavljenih zdravstvenih problema. Međutim, naučnici još nisu ispitali njen sastav kako bi utvrdili sadrži li toksine, pa se ne može smatrati sigurnom za jelo.

Indunil Senanayake, koautorica istraživanja i profesorica na Institutu za botaniku u Kunmingu, istakla je da je neobična veličina gljive jedan od razloga zbog kojih je privukla pažnju istraživača.

Njena evolucijska priča vodi do vremena nakon dinosaura

Otkriće je značajno i zbog genetskih analiza koje su pokazale da Dianjunus rex ne predstavlja samo novu vrstu već pripada i dosad nepoznatoj porodici, nazvanoj Dianjunaceae.

Prema rezultatima istraživanja, ova porodica vjerovatno se pojavila približno milion godina nakon udara asteroida koji je prije oko 66 miliona godina doprinio masovnom izumiranju dinosaura.

Taj događaj imao je dramatične posljedice za život na Zemlji. Smanjena fotosinteza i velika količina mrtvog biljnog materijala stvorili su uslove u kojima su organizmi koji razgrađuju organsku tvar mogli imati obilje hrane.

Istraživači smatraju da su promjene u tadašnjem okolišu mogle pogodovati razvoju grupe kojoj pripada i novootkrivena gljiva.

Zašto je toliko veća od svojih srodnika?

Naučnici je opisuju kao najveću poznatu vrstu među mješinarkama (Ascomycota), velikom skupinom gljiva kojoj pripadaju i tartufi, smrčci i kvasci.

Posebno je zanimljivo što su njeni bliski srodnici uglavnom mikroskopski organizmi ili gljive koje narastu tek nekoliko centimetara. Zbog toga istraživači žele utvrditi šta je omogućilo Dianjunus rexu da razvije tako velika plodna tijela.

Jedno od mogućih objašnjenja povezano je s razmnožavanjem. Gljiva na gornjem dijelu plodnog tijela ima hiljade sitnih otvora kroz koje oslobađa spore, pomoću kojih se razmnožava.

Budući da je tlo u njenom staništu prekriveno lišćem i drugim biljnim ostacima, visina bi joj mogla omogućiti da spore rasprši dalje od površine tla i tako poveća mogućnost širenja.

Milioni vrsta još čekaju da budu otkriveni

Iako gljive imaju važnu ulogu u razgradnji organske tvari i kruženju hranjivih materija u prirodi, njihova raznolikost još nije dovoljno istražena.

Naučnici su dosad opisali približno 150.000 vrsta, ali procjene govore da bi na Zemlji moglo postojati između dva i 13 miliona vrsta gljiva.

Veliki dio njihovog života odvija se skriven od pogleda. Većinu organizma čini micelij, mreža tankih niti koje se razvijaju u tlu, trulom drvetu ili među biljnim ostacima. Plodno tijelo, odnosno dio koji obično prepoznajemo kao gljivu, pojavljuje se samo u određenim uslovima.

Zbog toga čak i impresivni primjerci mogu dugo ostati neprepoznati. Otkriće iz Kine pokazuje koliko toga još ne znamo o organizmima koji su ključni za funkcionisanje ekosistema.