Električar Mirko objasnio kako smanjiti račune za struju za duplo

Visok račun za električnu energiju ne mora nužno značiti da je domaćinstvo počelo koristiti više uređaja. Dio nepotrebne potrošnje često se krije u načinu korištenja aparata, ali i njihovim postavkama.

Posebnu pažnju trebalo bi obratiti na uređaje koji rade gotovo neprekidno, kao i one koji električnu energiju koriste za zagrijavanje vode ili grijanje i hlađenje prostorija.

Prema podacima HEP-a, svako snižavanje temperature klima-uređaja za jedan stepen može povećati potrošnju energije za tri do pet posto. Veš-mašine, također, veliki dio električne energije troše upravo na zagrijavanje vode.

Zbog toga prije većih ulaganja u smanjenje potrošnje vrijedi provjeriti kako su podešeni uređaji koje svakodnevno koristimo.

Hladnjak radi tokom cijele godine

Hladnjak je jedan od uređaja kojem treba posvetiti posebnu pažnju jer radi 24 sata dnevno, tokom cijele godine. Preporučena temperatura u njegovoj unutrašnjosti je oko četiri stepena Celzijusa.

Niža temperatura neće nužno značiti da će se namirnice bolje čuvati, ali će uređaj morati intenzivnije hladiti i zbog toga može trošiti više električne energije.

Kod starijih hladnjaka temperatura se često podešava regulatorom označenim brojevima. Nije, međutim, moguće pretpostaviti da određeni broj uvijek odgovara temperaturi od četiri stepena. Postavke se razlikuju od modela do modela, pa je najbolje pogledati uputstvo proizvođača ili temperaturu provjeriti termometrom.

Kod zamrzivača je situacija jednostavnija. Standardna temperatura za čuvanje zamrznute hrane je minus 18 stepeni Celzijusa. Nema potrebe držati zamrzivač na minus 22 ili minus 24 stepena ako za to ne postoji poseban razlog.

Veš-mašina najviše troši pri zagrijavanju vode

Na potrošnju hladnjaka ne utiče samo podešena temperatura. Važno je provjeriti i da li se vrata pravilno zatvaraju i da li gumena brtva dobro prijanja.

Povremeno treba očistiti i prašinu sa zadnje strane uređaja. Ako hladnjak teže oslobađa toplotu, za održavanje odgovarajuće temperature može mu biti potrebno više energije.

Ušteda se može ostvariti i promjenom navika prilikom pranja veša. Nema potrebe svaki put koristiti visoku temperaturu. Trebalo bi odabrati najnižu temperaturu na kojoj se određena količina i vrsta veša mogu kvalitetno oprati.

Kod novijih modela postoji program Eco 40–60, namijenjen normalno zaprljanom pamučnom vešu koji se može prati na 40 ili 60 stepeni. Upravo se ovaj program koristi i kao osnova za podatke o potrošnji vode i energije na evropskim energetskim oznakama.

Kada je to moguće, efikasnije je uključiti veš-mašinu kada je dovoljno napunjena nego pokretati više ciklusa sa malom količinom veša. Ipak, bubanj ne treba pretrpavati jer bi rezultat pranja mogao biti lošiji.

Duži Eco program ne znači veću potrošnju

Slična pravila važe i za mašinu za pranje suđa. Iako Eco program često traje znatno duže od kratkog ciklusa, duže trajanje ne znači automatski i veću potrošnju električne energije.

Energetska potrošnja i potrošnja vode koje se navode na evropskoj energetskoj oznaci mašina za pranje suđa upravo se zasnivaju na Eco programu.

Mašinu je najbolje uključiti kada je dovoljno puna, ali posuđe ne treba slagati tako da voda i deterdžent ne mogu pravilno doprijeti do svih površina.

Također, nema potrebe prethodno prati tanjire pod mlazom vode. Dovoljno je ukloniti veće ostatke hrane prije nego što se posuđe stavi u mašinu.

Jedan stepen može utjecati na račun

Grijanje i hlađenje prostora spadaju među značajnije potrošače energije u domaćinstvu. Zbog toga i njihove postavke mogu imati veliki utjecaj na konačan račun.

HEP ODS kao optimalnu temperaturu grijanja navodi 21 stepen Celzijusa. Snižavanje temperature grijanja za samo jedan stepen može donijeti uštedu do pet posto energije.

Za prostorije koje se ne koriste preporučuje se temperatura od oko 16 stepeni, dok se za digitalne termostate navodi raspon od 18 do 22 stepena.

Naravno, stvarna ušteda zavisi od više faktora, uključujući kvalitet izolacije, veličinu prostora, vanjsku temperaturu, vrstu sistema grijanja i navike ukućana.

Tokom ljeta vrijedi obrnuto pravilo. Kao odgovarajuća temperatura hlađenja navodi se između 25 i 27 stepeni. Svako dodatno spuštanje temperature može povećati potrošnju energije.

HEP preporučuje podešavanje klima-uređaja na 25 do 26 stepeni i navodi da svaki stepen niže može povećati potrošnju za tri do pet posto.

Dok klima radi, prozore treba držati zatvorenima. Spuštanje roletni ili korištenje sjenila također može smanjiti zagrijavanje prostora, dok klima-uređaj treba isključiti tokom provjetravanja.

Posebnu pažnju obratite na bojler

Električni bojler je još jedan uređaj koji može značajno utjecati na potrošnju električne energije.

Električar Mirko iz Beograda smatra da pravilno podešavanje temperature bojlera može biti jedan od načina da se smanji nepotrebna potrošnja.

Prema njegovim riječima, mnogi termostat drže na 70 ili 80 stepeni, iako za svakodnevnu upotrebu često nema potrebe za tako visokom temperaturom.

"Postavljanje temperature bojlera na optimalnih 50 do 60 stepeni Celzijusa može pomoći racionalnijoj potrošnji. Kada spustite temperaturu, potrebno je manje struje za zagrijavanje vode i održavanje njene temperature", objašnjava Mirko.

Niža temperatura može, prema njegovim riječima, doprinijeti i dužem vijeku trajanja grijača te smanjiti stvaranje kamenca.

Jedan od čestih izvora nepotrebne potrošnje je i stalno uključen bojler.

"Ako ne koristite toplu vodu, naprimjer tokom noći ili dok ste na poslu, možete isključiti bojler. Tako sprečavate da se grijač stalno uključuje i nepotrebno troši električnu energiju", savjetuje Mirko.

Ipak, prilikom podešavanja temperature bojlera treba biti oprezan. Zbog mogućih mikrobioloških rizika u sistemima tople vode, uključujući legionelu, ne bi trebalo nekritički primjenjivati savjete o spuštanju temperature.

Hrvatsko Ministarstvo zdravstva u preporukama koje se odnose na ove rizike za sisteme tople vode navodi radnu temperaturu od najmanje 60 stepeni.

Zbog različitih vrsta bojlera i sistema pripreme tople vode nije moguće jednu temperaturu preporučiti kao univerzalno rješenje za svako domaćinstvo. Najsigurnije je pridržavati se uputstava proizvođača.

Stari bojleri mogu gubiti više toplote

Kod starijih modela dodatna izolacija spremnika može pomoći u zadržavanju toplote.

"Ako bojler nema dobru fabričku izolaciju, toplota se brzo gubi. Dodavanjem izolacionog sloja toplota se duže zadržava, pa je potrebno rjeđe ponovno zagrijavati vodu", navodi Mirko.

Ovakva izolacija može biti posebno korisna ako se bojler nalazi u hladnijem prostoru, poput kupatila bez grijanja ili podruma.

Ne treba prekomjerno sušiti veš

Prostor za uštedu postoji i kod kombinovanih mašina za pranje i sušenje veša.

Ako uređaj ima senzor vlage, njegovo korištenje može spriječiti nastavak rada nakon što je veš već dovoljno suh. Preporučuje se i korištenje odgovarajuće pune količine veša te izbjegavanje nepotrebnog predugog sušenja.

I televizori, računari i drugi elektronski uređaji učestvuju u ukupnoj potrošnji domaćinstva. Kada se ne koriste, preporučuje se njihovo potpuno isključivanje, umjesto ostavljanja u stanju pripravnosti.

Međutim, isključivanje jednog modernog televizora iz standby režima samo po sebi vjerovatno neće prepoloviti mjesečni račun.

Mnogo je važnije obratiti pažnju na uređaje koji rade duže vrijeme ili troše velike količine energije za zagrijavanje i hlađenje vode i prostora.

Promjenom nekoliko svakodnevnih navika moguće je smanjiti nepotrebnu potrošnju, a da se pritom ne odreknete udobnosti. Najveći efekat najčešće dolazi kombinovanjem pravilnog podešavanja uređaja, njihovog racionalnog korištenja i izbjegavanja rada kada za to nema potrebe.