Balkansko selo prkosi demografskim izazovima, porodica imaju mnogo djece, mladi ne žele u grad

Većina općina u Tesaliji suočava se s padom broja stanovnika, dok se demografski problem posljednjih godina sve ozbiljnije ispoljava širom Grčke.

Istovremeno, zabrinjava smanjenje broja učenika u školama, zbog čega su neke obrazovne ustanove morale obustaviti rad, dok druge funkcionišu s veoma malim brojem učenika, ponekad sa svega jednim ili dvoje djece.

Međutim, selo Hrisomilija, koje pripada općini Meteora, predstavlja svojevrsni izuzetak. Dok se mnoga grčka sela bore s iseljavanjem i starenjem stanovništva, u ovom mjestu situacija je potpuno drugačija, posebno kada je riječ o natalitetu.

Najveći broj porodica u ovom kraju ima troje ili više djece, a taj trend održava se već godinama. Mladi bračni parovi, kako navode lokalni stanovnici, radije ostaju u svom selu i tamo zasnivaju porodice nego što odlaze u velike urbane centre ili u inostranstvo.

- 70 posto parova u našem selu ima mnogo ili troje djece, istakao je Nikos Stefanopulos, predsjednik lokalne zajednice Hrisomilija, za Atinsko-makedonsku novinsku agenciju (APE-MPE), govoreći o trendu koji prate mladi parovi koji biraju da ostanu i žive u Hrisomiliji.

Selo koje prkosi demografskom trendu

Hrisomilija, jedno od najživljih sela u širem području Pindosa, nalazi se oko 50 kilometara od Trikale, na nadmorskoj visini od oko 900 metara, u sjevernom podnožju planine Neraida.

Prema predanju mještana, naziv sela potiče od lokalne sorte jabuka koja se nekada uzgajala na tom području, poznate kao „zlatne jabuke“.

Danas šume koje okružuju Hrisomiliju uglavnom čine kedrovi, jele i kesteni, a prirodno okruženje predstavlja jedan od važnih elemenata života u ovom kraju.

Stanovnici se bave poljoprivredom, stočarstvom, pčelarstvom, ali i sezonskim poslovima povezanim sa šumama. Tokom ljetnih mjeseci broj ljudi u selu dodatno raste, dok, prema riječima Stefanopulosa, u Hrisomiliji stalno živi oko 500 stanovnika.

Prema njegovim riječima, veoma je malo parova koji imaju samo dvoje djece. U Hrisomiliji je velika porodica dio običaja i tradicije, a obrazac koji su slijedile prethodne generacije nastavili su i mladi.

- To je navika koja je postala dio običaja i tradicije. Porodice u Hrisomiliji imaju mnogo djece, kao što su to činili njihovi baka i djed, a mladi ljudi nastavljaju na isti način i danas, navodi Stefanopulos.

Selo ima osnovnu školu i vrtić, što dodatno omogućava mladim porodicama da ostanu u mjestu i svoju djecu odgajaju u sredini u kojoj su i sami odrasli.

Kako ističe Stefanopulos, mala djeca ne žele napustiti selo i preseliti se u velike urbane centre.

Kafići i taverne puni mladih

Za razliku od brojnih ruralnih sredina u Grčkoj, gdje su ulice sve praznije, Hrisomilija i dalje vrvi od života.

U selu postoji nekoliko taverni i kafića koji su, naročito u večernjim satima, puni mladih ljudi. Mještani rade različite poslove, a mnogi od njih su, kako se navodi, vezani za poljoprivredu, stočarstvo, šumarstvo i druge djelatnosti.

Za njih život u velikom gradu nije nužno privlačnija alternativa.

Mladi ljudi, prema riječima lokalnih stanovnika, ne mogu zamisliti da dugo žive daleko od svog sela, zbog čega ostaju u Hrisomiliji i tamo osnivaju porodice.

Upravo je ta kombinacija tradicionalnog načina života, porodičnih vrijednosti i povezanosti s lokalnom zajednicom jedan od razloga zbog kojih Hrisomilija predstavlja izuzetak u odnosu na širi demografski trend.

Selo su Nijemci spalili 1943. godine

Hrisomilija ima i burnu historiju.

Tokom Drugog svjetskog rata, njemačke snage su 1943. godine spalile selo. Uprkos tome, dio tradicionalne arhitekture sačuvan je do danas.

Među objektima koji su opstali nalaze se brojne kamene kuće i crkve, kao i manastir Taksiarhet i mostovi u Kukuravi i Runciju.

Selo i danas čuva svoje tradicionalne običaje i lokalnu kulturu.

Svake godine 15. augusta u ovom kraju održava se velika proslava, uz gozbu, muziku, ples i veliki broj lokalnih tradicionalnih proizvoda.

Tada Hrisomilija posebno oživi, a u selo dolaze i ljudi koji su se ranije odselili, kao i njihovi potomci i brojni posjetioci.

Grad ulaže u selo i infrastrukturu

Gradonačelnik Meteora Lefteris Avramopulos istakao je za APE-MPE da je Hrisomilija primjer kako jedno selo može zadržati stanovnike, posebno mlade porodice, ukoliko im se obezbijede odgovarajući uslovi za život.

„Hrisomilija je jedinstven primjer živog sela koje čuva svoje ljude, posebno mlade porodice. Posljednje dvije i po godine trudimo se da budemo čvrsto uz naša sela, posebno ona koja insistiraju na životu i perspektivi“, rekao je Avramopulos.

Prema njegovim riječima, lokalna vlast je u saradnji s 5. Ministarstvom zdravlja unaprijedila Regionalnu kliniku u Hrisomiliji.

Istovremeno, obezbijeđeno je 600.000 eura od Ministarstva sporta i zamjenika ministra Janisa Vručisa za obnovu i unapređenje stadiona, čiji se završetak očekuje 2027. godine.

- Istovremeno, sproveli smo intervencije u Osnovnoj školi i vrtiću, dok svake godine podržavamo stočare čišćenjem i poboljšanjem mreže seoskih puteva, naveo je gradonačelnik.

On je posebno izdvojio i priznanje koje je Hrisomilija dobila izvan granica općine.

Selo je dobilo nagradu "Pristojnost 2024.", koju mu je dodijelilo Udruženje međunarodnih medijskih dopisnika Grčke, prenosi Telegraf.rs.

Avramopulos smatra da je upravo Hrisomilija dokaz da mala mjesta mogu imati budućnost ukoliko se ulaže u njihove stanovnike i infrastrukturu.

- Hrisomilija dokazuje da naša sela mogu imati budućnost. Nastavit ćemo ulagati u njihove ljude i infrastrukturu koja im omogućava da ostanu i stvaraju na svom mjestu, poručio je gradonačelnik Meteora.

Dok se veliki dio Grčke suočava s padom nataliteta, starenjem stanovništva i iseljavanjem mladih, Hrisomilija tako ostaje rijedak primjer sredine koja uspijeva zadržati mlade ljude i porodice.

U selu na 900 metara nadmorske visine, okruženom šumama, tradicija velikih porodica i dalje je dio svakodnevnog života, a škola, vrtić, zdravstvena ustanova i ulaganja u infrastrukturu daju mještanima razlog da ostanu.

Upravo zbog toga Hrisomilija danas predstavlja jedan od zanimljivijih primjera borbe protiv demografskog pražnjenja grčkih ruralnih sredina.