AI industrija širi proizvodnju „vječnih hemikalija“ koje ostaju u prirodi

Dok se umjetna inteligencija predstavlja kao tehnologija koja će transformirati gotovo svaki dio društva, njen ubrzani razvoj otvara i jedno mnogo manje vidljivo pitanje, šta se dešava s hemikalijama potrebnim za infrastrukturu na kojoj AI počiva. 

Među njima su PFAS, takozvane „vječne hemikalije“, čija se proizvodnja širi upravo zbog sve veće potrebe za poluprovodnicima i naprednim sistemima za hlađenje podatkovnih centara.

Amodei, Musk, Altman...Direktori upozorili da razvoj AI kompanija mora usporiti, dionice potonule

Istraživanje švedske organizacije ChemSec pokazalo je da gotovo svi među deset najvećih svjetskih proizvođača PFAS-a planiraju povećati proizvodne kapacitete u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi.

Kompanije svoju ekspanziju dijelom vezuju za nagli razvoj umjetne inteligencije. PFAS imaju primjenu u različitim fazama proizvodnje poluprovodnika, dok se koriste i u sistemima za hlađenje podatkovnih centara nove generacije, čija potrošnja energije i potreba za hlađenjem rastu s razvojem AI tehnologije.

Među kompanijama koje povećavaju kapacitete nalaze se Daikin, Arkema i Chemours. Njihove investicije obuhvataju proizvodnju hemikalija potrebnih industriji poluprovodnika, kao i razvoj rješenja za hlađenje podatkovnih centara.

Međutim, rast proizvodnje dolazi u trenutku kada se u Evropi, Velikoj Britaniji i dijelovima Sjedinjenih Američkih Država sve snažnije zagovara ograničavanje upotrebe PFAS-a.

- Planovi širenja ovih kompanija pokazuju da ćemo se, ukoliko vlade i regulatori ne insistiraju na brzom ukidanju PFAS-a, suočiti s novim plimnim valom "vječnih hemikalija", izjavila je izvršna direktorica švedske organizacije za nadzor hemikalija ChemSec Anne-Sofie Backar.

Zašto su PFAS toliko problematični?

PFAS obuhvataju veliku grupu hemijskih jedinjenja čija je zajednička karakteristika izuzetno snažna veza između ugljika i fluora. Upravo zbog nje otporni su na visoke temperature, vodu i koroziju, zbog čega su postali važni u brojnim industrijskim procesima i proizvodima.

Ista osobina zbog koje su korisni u industriji predstavlja veliki problem kada dospiju u okoliš. Veoma teško se razgrađuju, zbog čega mogu dugo ostati prisutni u vodi, zraku i tlu, a zatim se širiti kroz prehrambeni lanac.

Naučna istraživanja PFAS povezuju s nizom zdravstvenih problema, među kojima su određeni oblici karcinoma, bolesti jetre i bubrega, povišen nivo holesterola i urođene anomalije.

Prema navodima iz istraživanja, ove supstance već su pronađene u krvi više od 99 posto svjetske populacije. ChemSec je zbog toga čelnicima kompanija koje se nalaze na listi deset najvećih proizvođača poslao testove krvi i pozvao ih da provjere vlastitu izloženost PFAS-u te javno objave rezultate.

- Ljudi koji vode ove kompanije moraju shvatiti da su i sami izloženi toksinima koje proizvode, a koji su otkriveni u krvi više od 99 posto stanovništva svijeta, rekla je Backar.

Nisu svi proizvođači krenuli istim putem

Dok veliki dio industrije planira dodatno povećanje kapaciteta, postoje i kompanije koje pokušavaju smanjiti ili potpuno napustiti proizvodnju PFAS-a.

Švicarska Archroma izdvaja se kao jedna od kompanija koja prelazi na proizvode bez PFAS-a, dok je njemački BASF najavio da će do 2028. godine potpuno obustaviti proizvodnju ovih hemikalija.

Upravo taj raskorak otvara jedno od ključnih pitanja budućnosti AI industrije: može li tehnološki napredak koji obećava efikasnije i održivije društvo istovremeno povećavati potražnju za supstancama koje se u okolišu gotovo ne razgrađuju.

Dok se ulaganja u umjetnu inteligenciju ubrzavaju, odgovor na to pitanje sve više zavisi od toga koliko će brzo industrija i regulatori pronaći sigurnije alternative.