U Sarajevu otvorena izložba tajnog jezika tetovaža sovjetskog podzemlja

Belgijski umjetnik Nicolas Wieërs u Europe House Sarajevu predstavlja fotografije i priče moldavskih "lopova u zakonu", otkrivajući kodove i simboliku sovjetskih zatvorskih tetovaža
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uU Europe House Sarajevu, na adresi Maršala Tita 62, večeras je u 18 sati otvorena izložba "Okruženi kriminalcima, ali su neki ipak više od toga" (Surrounded by Criminals – But Some Are More So Than Others), multimedijalni i fotografski projekat belgijskog umjetnika Nicolasa Wieërsa. Postavka će biti otvorena za publiku do 15. augusta.
Izložba uvodi posjetioce u zatvoreni svijet Vory v Zakone, odnosno "lopova u zakonu", kriminalnog bratstva nastalog u sovjetskim gulazima tridesetih godina prošlog vijeka. Riječ je o hijerarhijski strogo organizovanoj zajednici koja živi po vlastitom kodeksu časti, takozvanom zakonu, koji, između ostalog, zabranjuje saradnju sa državnim vlastima. Pripadnici ove frakcije su decenijama predstavljali okosnicu organizovanog kriminala na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, a njihov uticaj, iako oslabljen, prisutan je i danas u zemljama poput Moldavije, Ukrajine i Kazahstana.










Wieërs je nekoliko godina boravio u Moldaviji, gdje je u gradovima Kišinjev i Tiraspolj gradio povjerenje sa pripadnicima ove zajednice kako bi mogao fotografisati njihova tijela prekrivena tetovažama. Za mnoge od njih tetovaže predstavljaju svojevrsni arhiv života, budući da svaki simbol nosi priču o statusu, hijerarhiji i godinama provedenim iza rešetaka, a pojedini sagovornici u zatvoru su proveli i po tri decenije. Prvi znakovi pripadnosti ovom svijetu obično se pojavljuju još u mladosti, u vidu takozvanih "prstenova", tetovaža na prstima koje označavaju rani ulazak u zatvorski sistem. Iako su na ove oznake i dalje ponosni, autor naglašava da ih rijetko pokazuju javno, jer u tom dijelu Evrope tetovaže i dalje nose stigmu povezanu s kriminalom, za razliku od zapadnih društava gdje su odavno postale dio šire popularne kulture.
Projekat je prvobitno predstavljen u Briselu krajem prošle godine, kada je kroz šest različitih lokacija bilo izloženo oko 140 crno-bijelih fotografija, deset video-intervjua i deset crteža portreta autora Jurija Palkova. Osim vizuelnog svjedočanstva o jednoj nestajućoj supkulturi, izložba postavlja i šire pitanje o samoj prirodi kriminala, odnosno o granici između marginalizovanih bivših osuđenika i takozvanih "uglednih" počinilaca koji često ostaju bez ikakve sankcije.
Postavka u Sarajevu otvorena je u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Bosni i Hercegovini, a publika je može posjetiti radnim danima u prostorijama Europe House.

Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.