Zastrašujuća prognoza naučnika, čovječanstvo bi moglo izumrijeti do 2100.

Čovječanstvo bi moglo izumrijeti do 2100. godine zbog zlonamjerne upotrebe umjetne inteligencije ili nuklearnog sukoba, pokazuje nova globalna procjena rizika.

Ove dvije prijetnje nalaze se na vrhu liste od 17 najvećih opasnosti po ljudsko zdravlje u narednih 75 godina. Među njima su i smanjenje izdvajanja bogatih zemalja za međunarodnu pomoć, klimatska kriza te pothranjenost djece.

Naučnici upozoravajuZemlji prijeti svemirska katastrofa, sami stvaramo uslove za Kesslerov sindrom

Stručnjaci koji stoje iza izvještaja Komisije časopisa The Lancet o globalnim prijetnjama zdravlju u 21. stoljeću upozorili su da su sve navedene prijetnje međusobno povezane, zbog čega se protiv njih mora djelovati istovremeno. Ipak, naglasili su da za svaku od njih postoje realne mogućnosti djelovanja.

- Odluke koje lideri donose danas oblikovat će zdravlje i dobrobit naredne generacije izjavio je profesor Christopher Murray, kopredsjedavajući komisije i direktor Instituta za zdravstvene pokazatelje i evaluaciju (IHME) pri Univerzitetu Washington, prenosi Guardian.

Kako bi sastavila listu, komisija je na osnovu trenutnih trendova modelirala koliko bi godina zdravog života moglo biti izgubljeno zbog bolesti, invaliditeta ili prerane smrti uzrokovane svakom od prijetnji. Riječ je o pokazatelju poznatom kao DALY, odnosno godinama života prilagođenim invaliditetu.

Umjetna inteligencija i nuklearni rat mogli bi dovesti do izumiranja čovječanstva

- Zlonamjerna upotreba umjetne inteligencije, uključujući biološko oružje, te nuklearni sukob praćen nuklearnom glađu predstavljaju rizike od izumiranja čovječanstva u narednih 75 godina, navodi se u izvještaju.

Autori dodaju da je vjerovatnoća takvih događaja i dalje mala, ali da njihove posljedice mogu biti katastrofalne.

U slučaju nuklearnog sukoba, ogromne količine čestica mogle bi dospjeti u više slojeve atmosfere, blokirati Sunčevu svjetlost i izazvati masovnu glad. Drugi mogući scenarij uključuje biološko oružje razvijeno uz pomoć umjetne inteligencije.

U uvodniku časopisa The Lancet, objavljenom uz izvještaj, upozorava se da bi razmjere štete, ukoliko bi se takvi scenariji ostvarili, mogle izazvati apokalipsu za čovječanstvo.

Među ostalim rizicima koji bi mogli uzrokovati kumulativni gubitak više od milijardu godina zdravog života, zbog čega su svrstani među velike katastrofalne prijetnje, nalaze se zagađenje zraka, otpornost mikroorganizama na antimikrobne lijekove, pothranjenost djece i klimatske promjene.

Na listi su i konvencionalni oružani sukobi, smanjenje međunarodne pomoći, prekomjerna konzumacija alkohola, visok krvni pritisak, nejednakost prihoda, nizak nivo obrazovanja, pandemije prirodnog porijekla, gojaznost, loše mentalno zdravlje, pušenje i nezdravo starenje.
Da bi određena prijetnja bila uvrštena na listu, nije bilo dovoljno samo da potencijalno uzrokuje veliki gubitak godina zdravog života. Morala su postojati i moguća rješenja za njeno ublažavanje.

Ibrahim Abubakar, član komisije i profesor epidemiologije zaraznih bolesti na Univerzitetskom koledžu u Londonu (UCL), objasnio je da cilj istraživanja nije zastrašivanje javnosti.

- Ne polazimo od stava da želimo uplašiti ljude porukom kako čovječanstvu prijeti veliki broj opasnosti. Polazimo od pretpostavke da, ako ste danas donosilac političkih odluka, bilo na globalnom ili nacionalnom nivou, morate znati s kakvim biste se prijetnjama mogli suočiti i koliku razliku možete napraviti ako djelujete, rekao je Abubakar.

Klimatske promjene mogle bi odnijeti milijarde godina zdravog života

Prema izvještaju, ograničavanje globalnog zagrijavanja na približno 1,8 stepeni Celzijusa, umjesto dopuštanja da temperatura poraste za 4,4 stepena, moglo bi spriječiti gubitak 1,89 milijardi godina zdravog života.

Istraživači su za svaku prijetnju modelirali najbolje i najgore moguće scenarije.

U regijama s visokim prihodima najveće zdravstvene prijetnje predstavljaju nezarazne bolesti i stanja, poput gojaznosti i problema s mentalnim zdravljem. S druge strane, u siromašnijim regijama gubitak zdravlja u velikoj mjeri povezan je s problemima poput niskog nivoa obrazovanja.

Brojne velike zemlje donatori, uključujući Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo, tokom protekle godine najavile su značajna smanjenja izdvajanja za međunarodnu pomoć.

Komisija je utvrdila da bi mogući kolaps međunarodne zdravstvene pomoći ili njeno drastično smanjenje mogli dovesti do gubitka čak 1,5 milijardi godina zdravog života do 2100. godine.

Gotovo 70 posto tog gubitka odnosilo bi se na subsaharsku Afriku, regiju koja je istovremeno najteže pogođena pothranjenošću djece.

Stručnjaci pozivaju vlade da djeluju prije nego što bude prekasno

Komisiju je činilo 35 stručnjaka, a njihovi nalazi bit će predstavljeni u nedjelju na Svjetskom zdravstvenom samitu u Berlinu, u Njemačkoj.
Procjena će se ažurirati svake godine kako bi se ponovo analiziralo svih 17 identificiranih prijetnji, uz uključivanje novih podataka i eventualnih novih opasnosti.

Autori izvještaja pozvali su svjetske lidere da se rizicima počnu baviti prije nego što prerastu u krize, između ostalog ulaganjem u tehnološke inovacije i jačanjem zdravstvenih sistema.

Murray je istakao da su istraživači na početku rada očekivali znatno manji broj velikih prijetnji.

- Kada smo prije tri godine započeli ovaj proces, mislili smo da postoje tri velike prijetnje: sukobi, klimatske promjene i pandemije, rekao je Murray.

Međutim, rezultati su pokazali da je spektar opasnosti mnogo širi.

- Postoji mnogo veći broj prijetnji zbog kojih moramo biti zabrinuti, a vlade zaista moraju izdvojiti novac i angažovati stručnjake kako bi se bavili predviđanjem, sprečavanjem i pripremom za ovaj mnogo raznovrsniji skup prijetnji, zaključio je Murray.