U vulkanskom krateru na dnu mora otkrivene rekordne količine zlata, slijedi velika dilema

Japanski naučnici otkrili su do sada najveće koncentracije zlata na morskom dnu u podvodnom vulkanskom krateru jugoistočno od obale Japana. Iako bi ovo otkriće moglo otvoriti put komercijalnoj eksploataciji podmorja, stručnjaci upozoravaju da bi takvi zahvati mogli imati ozbiljne posljedice po osjetljive morske ekosisteme.

Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu Scientific Reports, samo nekoliko mjeseci nakon što je međunarodna grupa naučnika pozvala da se aktivni hidrotermalni izvori na morskom dnu zaštite od budućih rudarskih projekata.

U potopljenom vulkanskom krateru Higashi-Aogashima, koji se nalazi unutar japanske isključive ekonomske zone, istraživači su pronašli hidrotermalne izvore i takozvane "crne dimnjake" koji stvaraju velike količine zlata.

Posebnu pažnju privuklo je otkriće takozvanog "nevidljivog zlata", koje nije moguće uočiti golim okom niti standardnim mikroskopima.

Zlato skriveno u mineralima

Umjesto da se pojavljuje u obliku vidljivih zrnaca, veliki dio zlata nalazi se zarobljen unutar stijena i minerala na morskom dnu. Istraživači sa Univerziteta Shizuoka, Univerziteta Waseda i Univerziteta u Tokiju analizirali su uzorke stijena prikupljene oko 350 kilometara južno od Tokija.

Koristeći veoma osjetljivu metodu sekundarne ionske masene spektrometrije (SIMS), otkrili su nalazišta zlata izuzetno visoke koncentracije. To "nevidljivo zlato" skriveno je u piritu, sulfidnom mineralu sastavljenom od željeza i sumpora, koji se često naziva i "zlato za budale" zbog svog izgleda.

Naučnici navode da se pravo zlato u piritu nalazi u obliku nanočestica ili pojedinačnih atoma ugrađenih u samu hemijsku strukturu minerala. Oba oblika pronađena su u vulkanskoj kalderi Higashi-Aogashima.

Autori istraživanja zaključuju da pirit iz tog podvodnog područja trenutno sadrži najveću koncentraciju zlata zabilježenu bilo gdje u svijetu.

Moguća lokacija za prvo komercijalno rudarenje

Još jedna prednost ovog nalazišta jeste njegova relativno mala dubina u poređenju s drugim hidrotermalnim izvorima koje Japan istražuje. Upravo kombinacija pristupačnosti i veoma visokih koncentracija zlata čini ovo područje potencijalno pogodnim za budući podvodni rudnik.

Ipak, danas u svijetu ne postoji nijedan aktivan komercijalni rudnik zlata na morskom dnu. Naučnici i dalje pokušavaju pronaći način da "nevidljivo zlato" izdvoje iz stijena na ekonomičan i tehnološki održiv način.

Velike rezerve, ali i velika pitanja

Raniji pokušaj otvaranja podvodnog rudnika kod obale Papue Nove Gvineje propao je nakon finansijskih problema kompanije koja je vodila projekat i brojnih protesta zbog mogućih posljedica po okoliš.

Prema dostupnim podacima, ta država izgubila je oko 375 miliona kina, odnosno približno 85 miliona američkih dolara. Vlada Papue Nove Gvineje nakon toga je saopćila da ostaje pri moratoriju na nova istraživanja dubokomorskog rudarenja.

Sličan pristup podržalo je i nekoliko drugih pacifičkih država, koje zagovaraju zabranu takvih aktivnosti najmanje do 2030. godine. Japan, međutim, nastavlja istraživanja mogućnosti eksploatacije rudnih bogatstava s morskog dna uprkos političkim i ekološkim raspravama.

I prije ovog istraživanja smatralo se da hidrotermalna polja Higashi-Aogashima sadrže među najvećim količinama zlata u sulfidnim naslagama na morskom dnu. Nova analiza pokazala je da se u tim nalazištima krije još više zlata nego što se ranije pretpostavljalo.

Istovremeno, naučnici podsjećaju da aktivni hidrotermalni izvori predstavljaju stanište brojnih specijalizovanih morskih organizama, uključujući rakove, cjevaste crve, spužve, korale, ribe i hobotnice. Zbog toga se, uz pitanje vrijednosti rudnog bogatstva, sve češće postavlja i pitanje koliko vrijedi očuvanje života u dubinama okeana.