U Egiptu otkrivena grobnica stara 1.700 godina, jedan nalaz posebno se izdvaja

„Slušaj, oče!“ Riječima kojima se Sarapion obraća preminulom ocu završava se dio rijetke pogrebne pjesme otkrivene u Egiptu. Tekst na starogrčkom jeziku uklesan je na kamenoj ploči u grobnici iz četvrtog stoljeća, a uz porodičnu žalost sačuvao je i pohvale pokojnikovoj dobroti i mudrosti.

Arheolozi su približno 1.700 godina staru grobnicu pronašli u nekropoli u oazi Dakhla, nedaleko od drevnog Mothisa, današnjeg Muta, nekada značajnog grada u toj oazi. Građevina od krečnjaka, s krovom u obliku piramide, potječe iz vremena kada je Egipat bio pod vlašću Rimskog carstva.

Prema saopćenju egipatskog Ministarstva turizma i antikviteta, bila je namijenjena bračnom paru. Muškarac se zvao Pisechtes i moguće je da je bio sudija. U saopćenju nije navedeno jesu li na nalazištu pronađeni ljudski ostaci.

Na kamenoj ploči nalazi se pjesma od 19 redova, vjerovatno nastala kao sinovljeva tužbalica za ocem. Angelos Chaniotis, istraživač Instituta za napredne studije u New Jerseyju, koji nije učestvovao u iskopavanju, opisao ju je kao epigram visoke književne vrijednosti i izrazite originalnosti. Njena gramatika, prema njegovoj ocjeni, podsjeća na jezik čuvenih Homerovih epova.

Pokojnik je u stihovima predstavljen kao dobar i mudar čovjek te „savjetnik u životu“. Chaniotis je za Live Science objasnio da se u završnim redovima Sarapion riječima „Slušaj, oče!“ obraća Pisechtesu i moli ga da prihvati pogrebne ljevanice i prinose svoje ožalošćene djece.

Istraživač je izdvojio i upotrebu dijakritičkih znakova, poput akcenata. To, smatra, upućuje na visok nivo obrazovanja autora pjesme.

Do ulaza u grobnicu vodi 14 stepenica. Ulaz je ukrašen prikazima krilatog sunčevog diska, boga Ozirisa i dvije kobre, dok hijeroglifski natpisi bilježe čarolije namijenjene zaštiti pokojnika.

Pojedini natpisi spominju dijelove „Amduata“, teksta koji opisuje putovanje boga Sunca kroz podzemni svijet.

Među pronađenim predmetima su stol za prinose, posuda za obredno pročišćavanje, keramika i najmanje jedan novčić s likom rimskog cara Konstantina Velikog. Vladao je od 306. do 337. godine, poznat je po legalizaciji kršćanstva, a toj vjeri prešao je neposredno prije smrti. Ipak, u grobnici, prema dostupnom opisu, nema uočljivih kršćanskih ukrasa ni tekstova.

Postoje i naznake da je grobnica naknadno ponovo korištena. Iznad njenog ulaza nalazi se svetište od nepečene opeke, za koje se pretpostavlja da je podignuto nakon ukopa Pisechtesa i njegove supruge.

Live Science zatražio je dodatne informacije od arheološkog tima, ali odgovor nije stigao do objavljivanja članka.