Topljenje leda mijenja Grenland, hiljade velikih kitova stigle u vode uz obalu

Nestajanje morskog leda uz istočnu obalu Grenlanda omogućilo je velikim kitovima da uđu u područja koja su im ranije bila nedostupna. Grbavi kitovi, perajari i šiljasti kitovi sada tokom ljeta koriste vode bez leda neposredno uz obalu za hranjenje, pokazalo je dugogodišnje istraživanje o promjenama u ovom dijelu Arktika.

Ove vrste ranije nisu boravile u tim vodama jer im je morski led sprečavao pristup. Situacija se promijenila sa zagrijavanjem mora i topljenjem ledenih površina usljed klimatskih promjena, a kitovi su se prilagodili novim uslovima. Naučnici ovu pojavu opisuju kao arktičko "intenzivno sezonsko hranjenje" i smatraju je dijelom velike promjene ekosistema uz istočni Grenland. Razmjere promjene pokazuju podaci prikupljani godinama. Istraživanja provedena s brodova u ovoj regiji do 2006. nisu zabilježila nijednog grbavog kita. Već 2007. uočeno ih je sedam, dok je do 2024. broj viđenja s brodova porastao na 150.

Hiljade kitova stigle u Grenlandsko more

Tokom ljeta 2015. i 2024. istraživači su proveli prva sistematska istraživanja iz zraka kitova usanaša uz obalu istočnog Grenlanda. Riječ je o grupi koja obuhvata perajare, šiljaste i grbave kitove. Rezultate su povezali s podacima dobijenim praćenjem 15 kitova označenih satelitskim odašiljačima, kao i informacijama inuitskih lovaca.

Voditelj istraživanja, profesor Mads Peter Heide-Jørgensen, zaključio je da svi prikupljeni podaci potvrđuju "veliku promjenu ekološkog režima". Procjenjuje se da je samo tokom ljeta 2024. Grenlandsko more posjetilo oko 4.000 grbavih kitova, 6.000 perajara i još 6.000 šiljastih kitova.

Heide-Jørgensen s Grenlandskog instituta za prirodne resurse kazao je za BBC News da su promjene u ovom području vjerovatno najradikalnije koje se mogu vidjeti bilo gdje u subarktičkom pojasu.

Tokom ljeta pojedu najmanje 800.000 tona ribe i krila

Glavni pokretači promjene su rast temperature mora i dostupnost hrane. Prema zaključcima naučnika, kitovi se najvjerovatnije hrane ribom koja se također preselila u sve toplije vode istočnog Grenlanda. Procjenjuje se da tri posmatrane vrste kitova tokom ljetne sezone pojedu najmanje 800.000 tona ribe i krila.

Istraživanje, međutim, nije dalo jasan odgovor na pitanje predstavlja li dolazak tolikog broja životinja rezultat ukupnog povećanja njihovih populacija ili je riječ o preseljenju kitova iz drugih područja. Drugi naučnici s kojima je razgovarao BBC izrazili su zabrinutost jer rezultati ukazuju na mogućnost da dio životinja dolazi sa zapadnog Grenlanda. To je osjetljivo pitanje na Grenlandu, gdje se pojedine vrste kitova i dalje love.

Nove prilike za jedne, gubitak staništa za druge

Naučnici ističu da rezultati pokazuju kako se ove "oportunističke" vrste kitova usanaša uspješno prilagođavaju novim uslovima, a moguće je da od nastalih promjena imaju i koristi. Istovremeno, promijenjeni uslovi stvaraju probleme drugim arktičkim životinjama. Narvali i bjeluge sada svoje stanište dijele s novim vrstama koje ih u pojedinim slučajevima i potiskuju.

Heide-Jørgensen je objasnio da klimatske promjene za neke vrste ne moraju nužno predstavljati problem jer im otvaraju nove mogućnosti. Za druge, međutim, iste promjene znače gubitak njihovog staništa.

Studija je objavljena u naučnom časopisu Frontiers in Marine Science.