Sredozemlje kakvo smo poznavali nestaje pred našim očima, promjene su nepovratne

Sredozemno more prolazi kroz velike promjene usljed rasta temperature mora, a naučnici upozoravaju da sve toplije vode omogućavaju širenje stotina invazivnih vrsta koje potiskuju autohtone organizme i mijenjaju morske ekosisteme. Posljedice se već osjećaju u ribarstvu i priobalnim zajednicama koje generacijama zavise od mora.

Stručnjaci navode da su klimatske promjene, uzrokovane prvenstveno sagorijevanjem nafte, uglja i plina, dovele do zagrijavanja Sredozemnog mora, čime su stvoreni povoljni uslovi za dolazak novih vrsta riba koje ozbiljno ugrožavaju domaće populacije. Morski biolog Ernesto Azzuro iz Instituta za morske biološke resurse i biotehnologiju pri Nacionalnom istraživačkom vijeću Italije ističe da je more kakvo su poznavale prethodne generacije nepovratno promijenjeno te da su mnoge od tih promjena ireverzibilne.

Otvara novo poglavljeNaučnici nakon 20 godina potvrdili teoriju koju je Einstein nazivao „sablasnom“

Zatvoreni bazen ubrzava zagrijavanje mora

Naučnici smatraju da je Sredozemlje jedno od najizraženijih svjetskih žarišta klimatskih promjena. Prema procjenama Mreže mediteranskih stručnjaka za klimatske i okolišne promjene, temperatura mora do kraja stoljeća mogla bi porasti između dva i šest stepeni Celzijusa, dok se očekuju sve učestaliji i intenzivniji toplotni valovi, piše AP.

Oceanograf Ronan McAdam iz Euro-mediteranskog centra za klimatske promjene objašnjava da se toplota u zatvorenom morskom bazenu ne može raspršiti kao u otvorenim okeanima, što dodatno doprinosi zagrijavanju. Sve toplije more pogoduje širenju invazivnih vrsta poput pjegave napuhače, koju Azzuro opisuje kao jednog od najopasnijih osvajača. Ove vrste u Sredozemlje su stigle kroz Suecki kanal, a sada se šire prema Francuskoj i Španiji.

Prema podacima Generalne komisije za ribarstvo Mediterana pri Organizaciji Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), invazivne vrste prisutne su u Sredozemlju već decenijama, ali se njihovo širenje značajno ubrzalo nakon početka 2000-ih godina, paralelno s rastom temperature mora. Riba lav prvi put je zabilježena u istočnom Mediteranu 2012. godine, nakon čega se ubrzano proširila prema zapadu.

Sve manje domaćih vrsta

Naučnici upozoravaju da istočni dio Sredozemlja postaje sve nepovoljnije stanište za autohtone vrste. Kipar je, zbog blizine Sueckog kanala, među prvima osjetio posljedice dolaska invazivnih vrsta. Ribari navode da je riba lav potisnula brojne domaće vrste, uključujući cijenjenu trlju, čiji je broj znatno opao.

Dodatni problem predstavljaju zečje ribe koje uništavaju alge na morskom dnu, čime nestaju staništa brojnih domaćih organizama. Zoolog Piero Genovesi Papik iz Italijanskog instituta za zaštitu okoliša i istraživanja ističe da je smanjenje upotrebe fosilnih goriva hitan zadatak za cijelo čovječanstvo te da zahtijeva zajedničko globalno djelovanje.

Oko hiljadu invazivnih vrsta već je zabilježeno

Prema riječima Ernesta Azzura, u Sredozemnom moru do sada je evidentirano oko 1.000 invazivnih vrsta, od kojih je približno 800 trajno uspostavilo svoje populacije. Promjene su posebno vidljive kod školjkaša. U plićim dijelovima istočnog Mediterana nestalo je 93 posto populacije mekušaca, dok su duž jadranske obale gotovo u potpunosti nestale dagnje zbog temperatura mora koje su povremeno prelazile 30 stepeni Celzijusa.

Od Venecije do Barija zabilježen je masovni pomor dagnji, a Azzuro upozorava da budućnost ove vrste u Jadranu nije optimistična ukoliko se ne razviju populacije koje mogu podnijeti nove klimatske uslove. Njegov institut je prije nekoliko godina pokrenuo kampanju "Čuvajte se ove četiri vrste" kako bi upozorio javnost na zdravstvene rizike koje predstavljaju pojedine invazivne vrste. Napuhača je otrovna i može biti smrtonosna ako se konzumira, dok otrovne bodlje ribe lava mogu izazvati ozbiljne povrede.

Naučnici traže načine ublažavanja posljedica

Stručnjaci smatraju da se širenje invazivnih vrsta više ne može zaustaviti, ali da je moguće ublažiti njihove posljedice. Jedna od predloženih mjera jeste komercijalni izlov jestivih invazivnih vrsta, dok bi ribari mogli biti plaćeni za uklanjanje nejestivih vrsta poput napuhače, koje bi potom bile uništavane spaljivanjem.

Azzuro navodi da riba lav već ima značajnu tržišnu vrijednost u pojedinim zemljama, dok druge invazivne vrste, poput tamne zečje ribe, još nisu dovoljno iskorištene uprkos njihovom velikom broju u italijanskim vodama. Papik smatra da je potrebno dosljedno provoditi međunarodne propise kojima bi se tretirale balastne vode brodova kako bi se spriječio dolazak novih invazivnih organizama. Prema njegovim riječima, takve mjere mogle bi smanjiti broj novih stranih vrsta za između 95 i 99 posto.

Među predloženim rješenjima nalazi se i primjena posebnih premaza na brodskim trupovima koji sprečavaju pričvršćivanje neželjenih organizama, kao i prilagođavanje ribarskih politika radi oporavka domaćih vrsta, uključujući uzgoj mekušaca otpornijih na invazivne organizme poput plavog raka.

Naučnici zaključuju da će jedan od najvećih izazova u narednim godinama biti pronalaženje novih načina za obnovu morskih ekosistema i očuvanje prirodne ravnoteže u Sredozemlju.