Posljednji delfini u Jadranu prate ribarske brodove da bi preživjeli

Neki od posljednjih preostalih dobrih delfina u Jadranskom moru sve češće prate industrijske ribarske brodove kako bi došli do hrane, pokazalo je novo istraživanje.

Jadransko more, prostor između Apeninskog poluotoka i Balkana, smatra se jednim od najprelovljenijih mora na svijetu. Zbog toga su prirodni izvori hrane u njemu ozbiljno iscrpljeni. Nekada je u Jadranu živio veliki broj vršnih predatora, uključujući različite vrste ajkula i raža, ali danas je preostao dobri delfin, vrsta koja se uspjela prilagoditi, iako je i ona gotovo nestala iz ovog područja.

Naučnici su u novoj studiji pokazali da su delfini u Jadranu počeli sve više pratiti ribarske brodove kako bi dobili hranu koja im je potrebna. Tokom stotina posmatranja, provedenih tokom 148 dana uz italijanske regije Veneto i Marche, istraživači su utvrdili da su delfini pratili gotovo svaku četvrtu ribarsku brodicu, odnosno 24,7 posto plovila, piše iflscience.com.

“Dugoročna, dosljedna i namjerna povezanost s ribarskim brodovima ukazuje na visok stepen oslanjanja na taj oblik ribolova”, rekao je dr. Giovanni Bearzi, predsjednik organizacije Dolphin Biology and Conservation u Italiji i glavni autor studije.

On je objasnio da delfini i dalje moraju samostalno tražiti hranu kada ribarenja nema, ali da se u danima kada se ribari uglavnom hrane u blizini ribarskih mreža.

Istraživači su utvrdili i da su delfini u relativno kratkom periodu razvili sklonost prema određenim vrstama brodova. Kod ribarskih brodova koje koriste mreže povlačene po morskom dnu, jednog od najdestruktivnijih oblika ribolova, delfini su pratili do 40 posto plovila. S druge strane, kod takozvanih beam trawlera taj udio iznosio je tek 1,5 posto.

Naučnici pretpostavljaju da je to povezano s vrstama ribe koje brodovi love i mrežama koje koriste. Prema njihovim navodima, delfini očigledno razumiju te razlike i prilagođavaju svoje ponašanje.

Oportunističko ponašanje delfina nije nova pojava. Dokazi o tome da delfini prate brodove spominju se još u tekstovima iz antičke Grčke i vjerovatno su dio njihovog života hiljadama godina.

Novo je, međutim, koliko je takvo ponašanje postalo intenzivno. Ranija studija iz kasnih devedesetih godina pokazala je da je manje od 10 posto ribarskih brodova u sjevernom Jadranu bilo praćeno delfinima. Novi podaci upućuju na to da se takvo ponašanje u posljednjoj deceniji ili nešto duže znatno povećalo.

U kontekstu prekomjernog ribolova u ovom području, istraživači smatraju da se delfini sve više oslanjaju na ribarske brodove iz nužde i gladi.

“Ovi delfini ne prate ribarske brodove zato što to biraju. Oni to rade jer je Jadran toliko ozbiljno iscrpljen decenijama prekomjernog ribolova da prirodni plijen više nije pouzdano dostupan”, rekao je Bearzi.

“Ovo je snažan pokazatelj ekološkog kolapsa, a ne primjer uspješne prilagodbe delfina”, dodao je.

Iako bi praćenje ribarskih brodova na prvi pogled moglo izgledati kao znak da se delfini prilagođavaju novim pritiscima, istraživači upozoravaju da je riječ o rizičnoj strategiji. Nije sigurno da li će im takvo ponašanje dugoročno pomoći.

“Poznato je da dobri delfini povremeno bivaju povrijeđeni ili ubijeni ribarskom opremom, te da hranjenje iza ribarskih brodova može utjecati na njihovu ishranu, društvenu organizaciju i komunikaciju”, rekao je dr. Randall Reeves, stariji autor studije i predsjednik Komiteta naučnih savjetnika pri američkoj Komisiji za morske sisare.

On je naveo da delfini mogu trpjeti i oštećenje sluha zbog hronične izloženosti buci ribarskih brodova.

“To je rizično ponašanje. Međutim, pronalaženje dovoljno plijena daleko od ribarskih brodova u prelovljenom moru može biti preteško. Čini se da je za ove životinje prihvatanje rizika bolje nego gladovanje”, rekao je Reeves.

Studija je objavljena u časopisu Frontiers in Mammal Science.