Otkriveno zanimanje s najvećim rizikom od raka zbog zračenja među više od 500 profesija

Kada je riječ o profesionalnoj izloženosti zračenju, među prvim asocijacijama mogli bi biti radnici nuklearnih postrojenja ili zaposleni na odjelima za rendgenska snimanja. Međutim, nova analiza više od 500 zanimanja pokazala je sasvim drugačiju sliku – na vrhu liste našli su se ljudi koji veliki dio radnog vremena provode kilometrima iznad Zemljine površine.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu "JAMA Internal Medicine", kabinsko osoblje imalo je najveći udio smrtnosti od vrsta raka povezanih sa zračenjem među analiziranim zanimanjima. Odmah iza njih bili su piloti. Razlog zbog kojeg su upravo ove profesije privukle pažnju istraživača jeste kosmičko zračenje kojem su članovi posade izloženi tokom leta.

Zemljina atmosfera djeluje kao svojevrsni štit koji apsorbira i raspršuje visokoenergetske čestice koje dolaze iz svemira. Što se čovjek nalazi na većoj nadmorskoj visini, zaštitni efekt atmosfere je slabiji. Na ukupnu izloženost utječu i vrijeme provedeno u zraku te geografska širina. Zaštita od kosmičkog zračenja slabija je u blizini polova nego oko ekvatora, piše ScienceAlert.

Godišnje primaju znatno veću dozu

Autori istraživanja, koje je predvodio hirurg i zdravstveni istraživač Vishal Patel s Harvard Medical Schoola, navode da članovi avionskih posada u SAD-u primaju najveću prosječnu godišnju efektivnu dozu ionizirajućeg zračenja od svih profesionalnih grupa. Glavni razlog su upravo kosmičke zrake na visinama na kojima lete komercijalni avioni.

Procjenjuje se da piloti i kabinsko osoblje godišnje prime između tri i šest milisiverta kosmičkog zračenja. Za poređenje, putnik koji tokom godine napravi deset povratnih letova preko SAD-a primi oko 0,4 milisiverta.

Izloženost zračenju tokom leta odranije je poznata kao jedan od zdravstvenih rizika povezanih s avionskim putovanjima. Međutim, nedostatak podataka otežavao je procjenu u kojoj se mjeri profesionalna izloženost avionskih posada može povezati sa smrtnošću od raka.

Analizirano 12,7 miliona umrlih

Patel i njegove kolege analizirali su podatke američkog National Vital Statistics Systema. Obuhvaćeni su podaci iz smrtnih listova 12,7 miliona ljudi koji su preminuli između 2020. i 2024. godine, a koji su tokom života radili u ukupno 503 različita zanimanja.

Istraživači su osobe koje su imale rak podijelili u dvije grupe. U prvoj su bili oblici raka povezani sa zračenjem, koji bi potencijalno mogli nastati zbog izloženosti zračenju iz okoline, dok su drugu činili oblici raka koji nisu povezani sa zračenjem. U prvu grupu svrstani su, između ostalih, rak dojke, štitne žlijezde i prostate, multipli mijelom, leukemija i melanom.

Rezultati su pokazali da su među 503 analizirana zanimanja stjuardese i stjuardi imali najveći udio smrtnosti od raka povezanog sa zračenjem, dok su piloti bili na drugom mjestu. Ispred njih nisu bili čak ni tehnolozi nuklearne medicine, među kojima su i stručnjaci poput radiografera.

Za druge vrste raka bili blizu prosjeka

Drugačija slika pojavila se kada su istraživači analizirali vrste raka koje nisu povezane sa zračenjem. Kod njih su rezultati avionskog osoblja bili blizu sredine među svim analiziranim zanimanjima.

To znači da članovi avionskih posada prema ovoj analizi nemaju generalno viši nivo svih vrsta raka u poređenju s drugim profesijama. Razlika je posebno izražena kod oblika bolesti koji se povezuju sa zračenjem. Kabinsko osoblje imalo je 50 posto veću vjerovatnoću za rak povezan sa zračenjem u odnosu na druge profesionalne grupe obuhvaćene analizom. Kod pilota je ta vjerovatnoća bila veća za 36 posto.

Ipak, podaci ne dokazuju da je upravo izloženost kosmičkim zrakama uzrokovala oboljenja zabilježena među pilotima i kabinskim osobljem.

Istraživači ukazuju na specifičnost rezultata

Epidemiolozi Catherine M. Olsen sa Univerziteta Queensland u Australiji i Ken Karipidis iz Australian Radiation Protection and Nuclear Safety Agency, koji nisu učestvovali u istraživanju, komentirali su rezultate studije. Prema njihovim riječima, činjenica da se povećanje pojavljuje upravo kod vrsta raka povezanih sa zračenjem podržava hipotezu da bi profesionalna izloženost zračenju, a ne životni stil ili socioekonomski faktori, mogla biti u pozadini uočenog povećanja.

Istovremeno su ukazali da potencijalni rizici za avionske posade nisu ograničeni samo na kosmičko ionizirajuće zračenje. Među drugim mogućim faktorima naveli su ultraljubičasto zračenje koje prolazi kroz prozore aviona, posebno u pilotskoj kabini, kao i poremećaje cirkadijalnog ritma povezane s čestim noćnim i smjenskim radom.

Predlažu dodatno praćenje avionskog osoblja

Autori smatraju da bi u budućnosti zaštita avionskog osoblja mogla uključivati praćenje broja godina provedenih na poslovima u zraku tokom redovnih ljekarskih pregleda. Veća pažnja mogla bi se posvetiti i godišnjim pregledima kože, kao i pregledima dojki kod žena koje rade kao članice avionskih posada.

Istraživači navode da američka Federalna uprava za avijaciju (FAA) formalno prepoznaje avionske posade kao profesionalno izložene ionizirajućem zračenju. Međutim, za razliku od drugih radnika izloženih zračenju ili avionskog osoblja u nekim drugim zemljama, članovi posada u SAD-u nisu obuhvaćeni federalnim ograničenjima doze niti zahtjevima za praćenje izloženosti.

Autori studije smatraju da rezultati opravdavaju razmatranje mjera profesionalne zaštite avionskog osoblja koje bi odgovarale nivou zračenja kojem su ti radnici izloženi.