Olupina kod Mljeta skrivala najveće blago pronađeno na Mediteranu

Brod iz bizantskog doba, otkriven prije više od deset godina na morskom dnu uz južnu obalu Hrvatske, vjerovatno je prevozio visokopozicioniranu osobu i njenu pratnju, sudeći prema zlatnom nakitu pronađenom u olupini, navode arheolozi.

Objavljujući u četvrtak prvi put rezultate višegodišnjih podvodnih iskopavanja, kazali su da olupina broda potiče iz 7. ili 8. stoljeća te da predmeti pronađeni na njemu ukazuju na to da nije riječ o običnom trgovačkom plovilu.

Među pronađenim predmetima su zlatnici iz vremena Heraklijeve dinastije, koja je dala četiri cara, kopče ukrašene rubinima, smaragdima i biserima, kao i zlatni pečatni prsten s likom cara, "kakav sigurno nije mogao nositi bilo ko", kazao je za Reuters Pavle Dugonjić, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Njegov tim, opremljen ronilačkom opremom, proteklih deset godina postepeno je otkrivao historiju broda, čija se olupina nalazi u blizini jadranskog otoka Mljeta.

- Riječ je o impresivnoj količini zlata, najvećoj ikada pronađenoj na nekoj olupini broda u cijelom Sredozemlju, kazao je Igor Miholjek, voditelj istraživanja u Hrvatskom restauratorskom zavodu.

- Nakon čišćenja i restauracije izmjereno je više od 600 grama, dodao je.

Bizantsko carstvo, nasljednik Rimskog carstva sa sjedištem u Konstantinopolju, današnjem Istanbulu u Turskoj, nekada je dominiralo istočnim Sredozemljem. Međutim, početkom 8. stoljeća bilo je zahvaćeno previranjima i gubilo je teritorije.

- Za mene je to najvažnija brodska olupina iz tog perioda, kazao je Justin Leidwanger, profesor arheologije na Univerzitetu Stanford.

- Ako proučavate kraj kasnog Rimskog carstva i prelazak u srednjovjekovni svijet, ovo je ključno nalazište koje nam omogućava da razumijemo i steknemo uvid u to kako su pomorski putevi povezivali Sredozemlje, kako je došlo do njegovog rasparčavanja i kako se carstvo raspalo, dodao je.