Naučnici u Madeiri proučavaju kako zaštita mora obnavlja život u okeanu

Gotovo 200 naučnika proučava morski okoliš kod ostrva Desertas na Madeiri, procjenjujući zdravlje ekosistema i kako zaštita okeana može očuvati biodiverzitet i boriti se protiv klimatskih promjena.

Juan Mayorga, morski biolog iz inicijative National Geographica Pristine Seas, dio je međunarodne ekspedicije koja proučava morski okoliš arhipelaga.

„Dobar je dan kada vidimo ove raže!“, kaže kolumbijski istraživač, koji proučava podvodne snimke kako bi izmjerio utjecaj zaštite mora.

Naučnici, na oko 15 brodova, istražuju morski život širom arhipelaga, procjenjuju zdravlje njegovih ekosistema i istražuju kako se oni mogu bolje oduprijeti klimatskim promjenama.

„Dok štitimo ovo mjesto, iz godine u godinu, ribe postaju veće i proizvode sve više potomstva. To je zaštita koja funkcioniše“, naglašava morski biolog Juan Mayorga, koji radi za inicijativu za očuvanje mora koju vodi Nacionalno geografsko društvo.

Glavni brod ekspedicije je jedrenjak Santa Maria Manuela, dug 70 metara, koji je doveo istraživače iz različitih dijelova svijeta na ostrva Desertas, grupu od tri nenaseljena stjenovita ostrva oko 40 kilometara jugoistočno od Madeire.

Na brodovima poput Santa Maria Manuela, tim koristi podvodne kamere s mamcima postavljene na metalne okvire kako bi privukao i snimio ribu na dubinama između 40 i 50 metara.

Cilj je uporediti dva područja: južnu stranu Desertas ostrva, gdje je ribolov potpuno zabranjen, i sjevernu stranu, gdje je još uvijek dozvoljen u nekim zonama.

„Postavit ćemo ove kamere u zaštićena morska područja, a zatim i u zone gdje se odvija ribolov, i uporedit ćemo ih“, objašnjava Jennifer Caselle, istraživačica na Institutu za morske nauke Univerziteta Kalifornije u Santa Barbari.

Istraživanje ide dalje od slika. Naučnici također prikupljaju uzorke vode kako bi identificirali tragove riblje DNK vrsta koje bi mogle promaći kamerama.

Na ostrvima Desertas, oni također mjere temperaturu stijena u međuplimnoj zoni kako bi proučili utjecaj topline na morske organizme i pomogli u razumijevanju kako se biodiverzitet može mijenjati kako se planeta zagrijava.

Proučavanje reakcije na globalno zagrijavanje

Rui Seabra, 44-godišnji istraživač sa Univerziteta u Portu, pričvršćuje temperaturne senzore na stijene izložene oseki duž male uvale.

Želi razumjeti kako se rakovi i spužve ponašaju u sunčanim i zasjenjenim područjima, informacije koje bi mogle pomoći naučnicima da predvide kako će morski biodiverzitet reagovati na porast temperature.

„Moramo razumjeti kako će se biodiverzitet preraspodijeliti, koje će vrste migrirati gdje, kakvi uvjeti ovdje postoje, kako će se promijeniti i koje vrste očekujemo da ćemo ovdje pronaći u budućnosti“, objašnjava on.

Ekspedicija dolazi u vrijeme kada je hitnost zaštite morskih ekosistema visoko na međunarodnoj agendi.

Emanuel Gonçalves, vođa ekspedicije i naučni direktor Fondacije Oceano Azul, priznaje važnost međunarodnih sastanaka poput 17. COP-a o biodiverzitetu, koji se održava u Erevanu, u Armeniji, u postavljanju političkih prioriteta.

Međutim, on ističe da terenski rad ne može čekati političke odluke. "Ne možemo čekati. I to nam govori i nauka. Ova vanredna situacija za djelovanje ne dozvoljava nam da sjedimo skrštenih ruku i čekamo odluke koje ponekad traju decenijama", kaže on.

Madeira je dugo bila pionir u očuvanju mora. Arhipelag uključuje glavno ostrvo Madeiru, plažu Porto Santo, ostrva Desertas i udaljena ostrva Selvagens.

Vlasti su 1971. godine stvorile rezervat oko Selvagens ostrva kako bi zaštitile zovoje, morske ptice koje se nalaze oko Madeire i drugih atlantskih ostrva.

Proširen 2022. godine, rezervat sada pokriva oko 2.600 kvadratnih kilometara, što ga čini najvećim zaštićenim morskim područjem u sjevernom Atlantiku.

Još jedan rezervat osnovan oko ostrva Desertas početkom 1990-ih pomogao je koloniji sredozemnih medvjedića, jednog od najugroženijih morskih sisara u Evropi, da naraste sa samo osam jedinki na 31.