Naučnici koji stoje iza Ozempica među favoritima za Nobelovu nagradu

Kanadski endokrinolog Daniel Drucker, danski ljekar Jens Juul Holst i američka hemičarka porijeklom iz Jugoslavije Svetlana Mojsov među imenima su koja se najčešće spominju u prognozama za ovogodišnju Nobelovu nagradu za medicinu. Njihov naučni rad pripada području istraživanja koja su omogućila razvoj lijekova poput Ozempica i Mounjara, a upravo bi taj doprinos, prema ocjenama stručnjaka, mogao dobiti Nobelovo priznanje.

Objavom dobitnika nagrade za medicinu u ponedjeljak, 5. oktobra, počinje ovogodišnji niz proglašenja. Do 12. oktobra bit će poznati laureati u svih šest oblasti: medicini, fizici, hemiji, književnosti, miru i ekonomiji.

Stručnjaci koji prate dodjelu nagrada kazali su AFP-u da bi Nobelov odbor za medicinu mogao prepoznati istraživanja hormona povezanih s apetitom. Među mogućim izborima su radovi o mikrobiomu, otkrića leptina i grelina, hormona koji reguliraju sitost i glad, te istraživanja glukagonu sličnog peptida 1, poznatog kao GLP-1.

Taj hormon crijeva luče nakon jela i njime signaliziraju sitost, a njegovo djelovanje oponašaju lijekovi poput Ozempica.

David Pendlebury, koji vodi analizu istraživanja u kompaniji za analitiku podataka Clarivate, upravo GLP-1 smatra posebno izglednim izborom. Clarivate procjene mogućih nobelovaca zasniva na broju citata njihovih naučnih radova.

"Postoji velika vjerojatnost da će Nobelova nagrada biti dodijeljena za neki od tih radova", rekao je Pendlebury.

"GLP-1 bih stavio na vrh popisa, upravo zbog njegova golemog kliničkog utjecaja u cijelom svijetu", dodao je.

Iako je razvoju ovog područja doprinio veliki broj naučnika, Drucker, Holst i Mojsov redovno se izdvajaju kao mogući dobitnici.

Od obnavljanja kože do otkrivanja bolesti oka

Istraživanja apetita nisu jedina koja bi mogla biti nagrađena. Prema naučnoj reporterki švedske mreže SR Anniki Ostman, priznanje bi moglo pripasti i radu na matičnim ćelijama koji objašnjava obnavljanje kože i zarastanje rana. Kao vodeće naučnice u toj oblasti izdvajaju se američka ćelijska biologinja Elaine Fuchs i njena britanska kolegica Fiona Watt.

Mogući izbor je i optička koherentna tomografija, neinvazivna tehnika snimanja koja pomoću reflektirane svjetlosti stvara slike presjeka bioloških tkiva u visokoj rezoluciji. Posebno se koristi za prikaz mrežnice i optičkog živca, omogućavajući ljekarima otkrivanje i praćenje bolesti.

Među istraživanjima koja su mogla privući pažnju odbora su i ona o adhezijskim receptorima u imunološkom sistemu, koje je identificirao američki imunolog Timothy Springer. Riječ je o molekularnim mehanizmima koji imunološkim ćelijama omogućavaju da se pričvrste za krvne žile, pređu u tkiva i stignu do mjesta infekcije.

Ti receptori imaju ključnu ulogu u usmjeravanju imunološke odbrane organizma, a ujedno su mete istraživanja terapija za nekoliko upalnih i autoimunih bolesti. U krugu mogućih nagrađenih dostignuća spominju se i istraživanja raka dojke te sekvenciranja DNK koja su doprinijela borbi protiv koronavirusa.

Književni Nobel mogao bi otići u Latinsku Ameriku

Nakon medicine, u utorak će biti objavljen dobitnik nagrade za fiziku, a u srijedu za hemiju. Četvrtak je rezerviran za književnost.

Poslije prošlogodišnjeg izbora mađarskog pisca Laszla Krasznahorkaija, dio stručnjaka smatra da bi se Švedska akademija mogla odlučiti za spisateljicu, možda iz Latinske Amerike. Književna kritičarka Lina Kalmteg rekla je AFP-u da bi jedan od takvih izbora mogla biti 48-godišnja argentinska autorica Samanta Schweblin.

U prognozama se često pojavljuju i Jamaica Kincaid, kineska spisateljica Can Xue, australski autori Gerald Murnane i Alexis Wright, Amerikanac Thomas Pynchon te meksička spisateljica Cristina Rivera Garza.

Nagrada za mir pod posebnom pažnjom

Proglašenje dobitnika Nobelove nagrade za mir očekuje se u petak. To je jedina Nobelova nagrada koja se uručuje u Oslu, a njeno ovogodišnje izdanje prati posebno iščekivanje nakon kontroverzi koje je izazvao prošlogodišnji izbor čelnice venecuelanske opozicije Marije Corine Machado.

Dio stručnjaka procjenjuje da bi odbor sada mogao izabrati dobitnika koji uživa širu saglasnost. Američki predsjednik Donald Trump prošle godine intenzivno je lobirao za nagradu, a Machado mu je na kraju uručila svoju Nobelovu medalju. Odbor je svjestan da će Trump i ove godine pažljivo pratiti izbor.

"Uvijek ima mnogo lobiranja, a na kraju možda i pokušaja vršenja pritiska na odbor", rekao je za AFP sekretar Nobelovog odbora Kristian Berg Harpviken.

"Na to smo navikli."

Jedna od mogućnosti koja se spominje jeste zajedničko priznanje organizaciji Save the Children i ukrajinskom aktivisti za prava djece Mikoli Kulebi. Kuleba se zalaže za povratak ukrajinske djece koja su s okupiranih područja nezakonito odvedena u Rusiju.

Među mogućim dobitnicima su i sudanske „Sobe za hitno djelovanje“ (ERR), velika volonterska mreža čiji članovi izlažu vlastite živote opasnosti kako bi pomogli ljudima pogođenim ratom i glađu. Spominje se i Odbor za zaštitu novinara (CPJ), nakon godine koja je za novinarsku profesiju bila najsmrtonosnija u historiji.

Posljednji dobitnik ovogodišnjeg ciklusa bit će poznat 12. oktobra, kada se objavljuje Nobelova nagrada za ekonomiju.