Na Antarktiku žive organizmi kojih nema nigdje drugo, naučnici ih tek otkrivaju

Antarktik je poznat po životinjskim vrstama koje se ne mogu pronaći nigdje drugo na Zemlji, ali novo istraživanje pokazuje da se jedan od njegovih najposebnijih svjetova zapravo krije ispod naših nogu. Naučnici su istražili mikroskopske organizme u antarktičkom tlu i otkrili izuzetno veliki broj jedinstvenih sojeva bakterija.

Dosadašnja istraživanja endemskih vrsta na najizolovanijem kontinentu uglavnom su bila usmjerena na veće organizme. Među njima je Belgica antarctica, sićušna mušica bez krila, kao i niz morskih životinja karakterističnih za područje Antarktika, iako se one kreću Južnim okeanom.

Naučnici su sada pažnju usmjerili na potpuno drugačije stanište – tlo i mikroskopski život koji se u njemu nalazi. Mikroorganizmi zbog svoje izuzetno male veličine imaju brojne mogućnosti za širenje. Mogu dospjeti u atmosferu i tako prelaziti velike udaljenosti, putovati okeanskim strujama ili se širiti putem probavnog sistema životinja.

Decenijama tražiliNaučnici možda riješili jednu od najvećih misterija svemira, otkriven prvi trag

Antarktik je, međutim, geografski izuzetno udaljen i izolovan od ostatka svijeta.

"Ako tražimo endemske mikroorganizme, dobro mjesto za početak je Antarktik jer je riječ o cijelom kontinentu koji je geografski izolovan", kazao je Noah Fierer, direktor Centra za istraživanje mikroorganizama, prenosi IFLScience.

Kako je objasnio, Antarktik ima i uslove koji se obično ne mogu pronaći u drugim vrstama tla.

"Hladnoća je očigledna, ali je također izuzetno suho. Antarktik je pustinja", naveo je Fierer.

Analizirali bakteriju prisutnu širom planete

Fierer je s postdoktorskim istraživačem Nickom Dragoneom i drugim članovima istraživačkog tima odlučio proučiti bakterije iz grupe Arthrobacter.

Riječ je o bakterijama koje su veoma rasprostranjene i mogu se pronaći na različitim dijelovima planete, od Antarktika i Colorada do tropskih područja.

Istraživači su sekvencionirali genome bakterija Arthrobacter pronađenih na Antarktiku i zatim ih uporedili sa sojevima pronađenim u drugim dijelovima svijeta.

Rezultati su pokazali da je čak 90 posto sojeva prikupljenih na Antarktiku bilo jedinstveno.

"Arthrobacter se kao grupa može pronaći širom planete, ali kada pažljivo pogledamo pojedinačne sojeve, baš kao i kod pingvina, jasno je da Antarktik ima vlastitu, prepoznatljivu biološku historiju", kazao je Byron Adams, profesor biologije na Univerzitetu Brigham Young i jedan od autora istraživanja.

Sporo rastu, ali podnose ekstremne uslove

Naučnici su potom uzgojili neke od uzoraka prikupljenih na Antarktiku kako bi njihove osobine mogli detaljnije ispitati u laboratorijskim uslovima.

Bakterije su izložili ekstremnim uslovima i ustanovili da rastu sporije u odnosu na druge sojeve. Istovremeno su pokazale izuzetnu otpornost.

Mogle su podnijeti ekstremne temperature i veoma suhe uslove karakteristične za najveću zaleđenu pustinju na Zemlji.

Dragone je podsjetio da u mikrobiologiji već dugo postoji pretpostavka prema kojoj su mikroorganizmi praktično svuda prisutni.

"Postoji dugogodišnja pretpostavka u mikrobiologiji da je 'sve svuda'. Antarktik se često smatrao mogućim izuzetkom, a naši rezultati podržavaju tu ideju", kazao je Dragone.

Prema njegovim riječima, čini se da se određeni mikroorganizmi iz antarktičkog tla razlikuju od onih pronađenih u tlu drugih dijelova svijeta.

Mikroskopski život u vrijeme velikih promjena

Autori istraživanja ukazuju i na značaj utvrđivanja raznolikosti života na Antarktiku u vrijeme velikih promjena na ovom kontinentu.

Prema podacima NASA-e, Antarktik je između 2002. i 2025. godine gubio približno 135 gigatona leda godišnje.

Prošle godine je u Kraljevskom društvu u Londonu održan sastanak na kojem je upozoreno na ekstremne promjene koje se odvijaju na Antarktiku i posljedice koje bi one mogle imati i izvan ovog kontinenta.

Zaštita budućnosti Antarktika podrazumijeva i utvrđivanje onoga što bi moglo biti izgubljeno, od ogromnih ledenih santi jednog od posljednjih velikih područja netaknute prirode na Zemlji do mikroskopskih oblika života skrivenih u njegovom tlu.

"Obično o biodiverzitetu razmišljamo kroz pingvine, foke i kitove, ali ovo pokazuje da su neke od najposebnijih vrsta Antarktika mikroskopske", kazao je Adams.

Dodao je da zaštita biodiverziteta Antarktika znači i očuvanje biološke historije koja se može nalaziti u samo jednoj šaci tla.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.