Ledeni div nestaje, naučnici se opraštaju od zadnjeg glečera u Algajskim Alpama

Nakon izuzetno toplog ljeta, ledenjak Schwarzmilzferner, smješten na austrijskoj strani Algajskih Alpa, izgubio je više od četiri metra debljine ledenog pokrivača i približno polovinu svoje zapremine. Naučnici su u subotu saopćili da je zbog ovako velikog gubitka leda Schwarzmilzferner prestao ispunjavati uslove da se smatra ledenjakom, a njegov potpuni nestanak mogao bi uslijediti već naredne godine.

Riječ je o posljednjem ledenjaku na austrijskoj strani Visokih Algajskih Alpa, čije stanje stručnjaci prate već više od dvije i po decenije. Njegovo ubrzano topljenje dio je šireg procesa nestajanja ledenih masa u Alpama, koji se posljednjih godina dodatno intenzivirao. Glaciolog Christoph Mayer s Bavarske akademije nauka, koji s kolegama već 26 godina proučava Schwarzmilzferner, upozorava da je preostalom ledu ostalo veoma malo vremena.

- Vrlo je vjerovatno da će ledenjak do narednog ljeta potpuno nestati, izjavio je Mayer.

Topljenje se ubrzava već deset godina

Praćenje promjena na Schwarzmilzferneru pokazalo je da je proces gubitka ledene mase posebno ubrzan od 2016. godine. Međutim, posljednje četiri godine donijele su još izraženije promjene.

Taj trend se od 2022. godine dodatno intenzivirao. Od tada nam je jasno da su njegovi dani odbrojani, rekao je Mayer.

Schwarzmilzferner se nalazi na približno 2.450 metara nadmorske visine, nedaleko od austrijsko-njemačke granice. Uprkos svom položaju na velikoj nadmorskoj visini, više ne posjeduje jednu od osnovnih karakteristika ledenjaka.

Naime, za razlikovanje ledenjaka od običnog ledenog polja nije presudna samo količina leda ili njegova debljina. Jedan od ključnih pokazatelja jeste glacijalni tok, odnosno stalno pomjeranje ledene mase niz padinu ili prema van pod utjecajem gravitacije i vlastite težine.

Kod Schwarzmilzfernera takvo kretanje više nije prisutno, zbog čega je izgubio status ledenjaka, iako se na tom području još nalazi određena količina leda.

Ni obilne snježne padavine više nisu dovoljne

Nestanak Schwarzmilzfernera nije izdvojen slučaj. Širom Alpa ledenjaci se povlače, a manje ledene mase nestaju iz godine u godinu.

Prema Mayerovim riječima, riječ je o procesu koji je u sadašnjim okolnostima praktično nemoguće zaustaviti.

Svake godine u Alpama nestane nekoliko manjih ledenjaka, rekao je glaciolog.

Problem predstavlja činjenica da čak ni zime s velikim količinama snijega više nisu dovoljne da nadoknade led koji se otopi tokom toplijih mjeseci.

Čak i ako tokom zime padne mnogo snijega, ledene mase se ubrzano smanjuju. Ljeta su za njih sada postala prevruća, upozorio je Mayer.

Čitavo područje moglo bi ostati bez leda do 2070. godine

Naučnici očekuju da će se smanjenje ledenih površina nastaviti i tokom narednih decenija. Prema trenutnim procjenama, posljedice bi mogle biti posebno izražene u Istočnim krečnjačkim Alpama, koje se prostiru na krajnjem jugu Njemačke i u zapadnom dijelu Austrije.

Mayer smatra da bi na tom području ledenjaci mogli potpuno nestati između 2060. i 2070. godine.

Prema sadašnjem stanju, očekujem da će cijele Istočne krečnjačke Alpe na krajnjem jugu Njemačke i u zapadnoj Austriji ostati bez leda između 2060. i 2070. godine, zaključio je.

Schwarzmilzferner je već izgubio status ledenjaka, a prema upozorenjima stručnjaka, preostala ledena masa mogla bi nestati do ljeta 2027. godine. Njegov slučaj pokazuje koliko su se procesi topljenja ubrzali, čak i na planinskim područjima na kojima su se ledenjaci zadržavali decenijama.