"Katastrofalno", švicarski glečeri nestaju brzinom koju naučnici nisu očekivali

Švicarski glečeri pretrpjeli su gotovo rekordan gubitak leda u 2026. godini, pokazuju novi podaci. Intenzivni ljetni toplotni valovi otopili su oko 5,5 posto preostalog glečerskog leda u zemlji tokom posljednjih 12 mjeseci.

Naučnici ovaj gubitak nazivaju izuzetnim. Donedavno su glaciolozi u Alpama smatrali da je godišnji gubitak od dva posto leda „ekstreman“.

„Ovo je zaista katastrofalno“, rekao je dr. Matthias Huss, direktor organizacije Glacier Monitoring Switzerland, koja je objavila izvještaj.

Glečeri su ljeto dočekali s manje snijega nego inače nakon blage zime. Rani i intenzivni toplotni valovi u maju i junu brzo su otopili veliki dio snježnog pokrivača i izložili led ispod njega. Budući da je led tamniji i slabije odbija sunčevu svjetlost od svježeg snijega, upija više energije, što je dodatno ubrzalo topljenje tokom narednih toplotnih valova.

„Prije deset godina ne bih pomislio da je moguće tako brzo gubiti glečere“, rekao je dr. Fabien Maussion, glaciolog s Univerziteta u Bristolu, koji nije učestvovao u izradi izvještaja, prenosi BBC.

Ublažena nestašica vode 

Dodao je da je ono što se dogodilo ovog ljeta izuzetno uznemirujuće, ali i očekivano iz perspektive naučnika koji proučava klimu.

Voda od otapanja glečera važna je za navodnjavanje, proizvodnju električne energije u hidroelektranama, pa čak i riječni transport tokom vrućih i sušnih perioda. Naučnici procjenjuju da su švicarski glečeri između jula i septembra oslobodili 2,2 biliona litara vode.

To je ovog ljeta ublažilo nestašice vode, ali je istovremeno znatno smanjilo zalihe leda. Huss upozorava da manji glečeri u budućnosti neće moći u istoj mjeri nadoknađivati nizak vodostaj.

„Svaka kap vode koja otječe tokom ovih toplotnih valova zapravo je stara voda, pohranjena u glečerskom ledu prije nekoliko decenija ili stoljeća. Sada nam pomaže, ali to nije održivo i neće nam biti na raspolaganju tokom narednog toplotnog vala“, rekao je.

Rajna je ovog ljeta na pojedinim mjestima dostigla rekordno nizak vodostaj, što je otežalo plovidbu i povećalo troškove transporta.

Posebno zabrinjavaju nalazi s najviših mjernih lokacija, gdje su temperature najniže, a glečeri obično prekriveni snijegom. Naučnici su ustanovili da na kraju ljeta snijega nije bilo čak ni na 3.500 metara nadmorske visine.

„Na nekim glečerima zabilježili smo gubitak četiri metra leda na njihovoj najvišoj tački, gdje bi u ovo doba godine trebalo biti nekoliko metara zimskog snijega“, rekao je Huss.

U stabilnim uslovima dio snijega postepeno se sabija i pretvara u led. Ako se sav snijeg otopi tokom ljeta, nema nadoknade za led izgubljen na nižim i toplijim dijelovima glečera. On se tada smanjuje i na kraju nestaje.

„Glečeri su složeni jer dobijaju masu pri vrhu i kreću se niz padinu. Ali, najjednostavnije rečeno, sada gledamo kocku leda koju smo izvadili iz frižidera i koja se topi pred našim očima“, objasnio je Maussion.

Opstanak glečera nemoguć?

Gubitak leda može destabilizirati planinske padine i povećati opasnost od klizišta, a u ekstremnim slučajevima i od iznenadnih poplava. Takav događaj zabilježen je u Nepalu u augustu, nakon urušavanja velike mase stijena i glečerskog leda. Iako je uzroka bilo više, naučnici smatraju da su dugotrajno stanjivanje glečera i otapanje zamrznutog tla vjerovatno povećali rizik.

Prema naučnicima, klima je već pretopla za opstanak mnogih alpskih glečera. Neki, poput Plattalve u istočnoj Švicarskoj, već su nestali.

Ipak, naglašavaju da se znatnim smanjenjem emisija ugljika još može sačuvati veliki dio svjetskog glečerskog leda, posebno na Himalajima i u polarnim područjima.

„Tamo zaštitom klime još možemo napraviti veliku razliku. Ako se te ledene mase sačuvaju ili stabiliziraju, možemo ograničiti rast nivoa mora, koji bi mogao pogoditi milijarde ljudi uz obale“, poručio je Huss.