Fizičar je prije 66 godina predvidio smak svijeta, datum se opasno približava

Da li je moguće da je neko prije više od 60 godina zapisao datum kada bi svijet mogao doći do svog kraja? 

Upravo takva tvrdnja ponovo privlači pažnju jer se približava 13. novembar 2026. godine, datum koji su fizičar Hajnc fon Ferster i njegovi saradnici naveli u radu objavljenom još 1960. godine.

Studija pod naslovom "Doomsday: Friday, 13 November, A.D. 2026", odnosno "Sudnji dan: petak, 13. novembar 2026. godine", objavljena je u naučnom časopisu Science. Autori su tada pokušali matematički modelirati budućnost čovječanstva na osnovu istorijskih podataka o rastu svjetske populacije.

Njihov zaključak zvučao je dramatično. Prema modelu koji su razvili, broj stanovnika Zemlje mogao je nastaviti rasti sve bržim tempom, približavajući se matematičkoj "beskonačnosti". Upravo 13. novembar 2026. godine označili su kao tačku u kojoj bi takav model došao do krajnje granice.

Iza dramatičnog datuma, međutim, nije stajalo predviđanje da će Zemlja jednog dana jednostavno nestati.

Fon Ferster je zajedno sa svojim studentima Patrišom M. Morom i Lorensom V. Amiotom analizirao istorijske podatke o broju stanovnika. U istraživanju su koristili 24 procjene svjetske populacije koje su obuhvatale period od približno dvije hiljade godina.

Autori su pokušali utvrditi kako se stopa rasta stanovništva mijenjala kroz historiju i da li bi taj trend mogao nastaviti ubrzavati.

Njihov model polazio je od ideje da veća koncentracija ljudi može stvarati više mogućnosti za komunikaciju i saradnju, što bi dodatno ubrzavalo rast populacije.

Matematička projekcija potom je vodila prema ekstremnom scenariju – populacija bi nastavila rasti sve brže, sve dok model ne bi došao do tačke koju su autori označili kao "sudnji dan".

Iako je studija izazvala veliku pažnju, njene metode nisu ostale bez ozbiljnih kritika. Matematičari i demografi osporavali su način na koji su istorijski podaci korišteni za predviđanje budućnosti, posebno zbog pretpostavke da će postojeći trendovi nastaviti istim tempom.

Rad je ipak postao svojevrsna senzacija. O njemu se raspravljalo i u američkim medijima, a njegova ideja kasnije se uklopila u šire debate o prenaseljenosti, zaštiti okoliša i demografskom razvoju.

Kako su decenije prolazile, stvarni demografski trendovi počeli su se udaljavati od modela iz 1960. godine.

Natalitet je u brojnim dijelovima svijeta počeo značajno opadati, dok se rast globalne populacije usporavao. Time je postalo jasno da se čovječanstvo ne kreće prema scenariju beskonačnog rasta koji je predviđao tadašnji matematički model.

Datum koji se danas ponovo dijeli po društvenim mrežama zato nije naučno potvrđen datum kraja svijeta.

Riječ je o rezultatu matematičke projekcije napravljenoj prije više od šest decenija, u vremenu kada su demografski trendovi izgledali znatno drugačije nego danas.

Ipak, priča je zanimljiva upravo zbog toga što pokazuje koliko daleko mogu otići pokušaji da se matematikom predvidi budućnost čovječanstva.

Dakle, 13. novembar 2026. godine dolazi – ali nema naučnih dokaza da će tog dana nastupiti "smak svijeta". Ono što će taj datum učiniti zanimljivim jeste činjenica da je još 1960. godine neko upravo njega matematičkim modelom označio kao krajnju tačku jednog mogućeg scenarija za čovječanstvo.