"Umjetnik se postaje tijelom, dušom i talentom": Priča o Suadi Kavazović Mušović

„Kada se držiš ispravnog puta, nagrada će doći“, piše u knjizi „Suada i Muše: Fudbaler i balerina“, koju je započeo veliki novinar Dinko Omeragić, a dovršili je njegovi sinovi Daniel i Darko te Indira Kučuk Sorguč.

Ne propustiteOd flamenka do "Giselle": Balet Fest donosi raznovrstan program

Večeras, 18. septembra, priča o životu i radu Suade Kavazović Mušović dobija još jednu stranicu. U Novom hramu bit će otvorena izložba „Veliki format“, kojom 17. Balet Fest Sarajevo ove godine odaje priznanje prvoj primabalerini Sarajeva i umjetnici koja je decenije života posvetila baletu.

Zahtjevne linije

Fotografije, arhivska građa i uspomene sa predstava vraćaju publiku u vrijeme u kojem se sarajevski balet gradio gotovo. Vrijeme u kojem su se znanje i iskustvo prenosili lično, u kojem se do opreme teško dolazilo, a do velikih scena stizalo talentom, disciplinom i ogromnim radom.

I upravo kroz tu prizmu danas se ponovo otvara priča o Suadi - od prvih baletskih koraka i učenja, preko velikih uloga, do statusa Prvakinje Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo.

Za Edinu Papo, direktoricu Balet Festa Sarajevo i predsjednicu Udruženja „Baleti“, izložba je bila prilika da se ponovo skrene pažnja na umjetnost koja je ostavila dubok trag u kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine.

- Suada Kavazović Mušović je izrazita predstavnica baleta Narodnog pozorišta, kao klasična balerina, balerina koja je čitavu svoju karijeru posvetila toj vrsti umjetnosti sa velikim, zahtjevnim linijama koje samo klasični balet može ispuniti, rekla nam je Papo.

Suada je učila od velikih imena baletne umjetnosti i gradila karijeru u vremenu koje je bilo daleko od današnje dostupnosti informacija, snimaka i mogućnosti da se jednim klikom zaviri u svjetske baletne scene. Kako je naglasila Papo, znala je svo znanje ‘upijati’ te usaditi umjetnost u svoje biće. Opisala nam je i kako je scena izgledala u tim vremenima.

- Tada su ljudi putovali. Postojala su studentska ili stipendijska putovanja... Bivša Jugoslavija je davala stipendije da se ljudi usavršavaju u baletu. Dolazili su koreografi i balet majstori koji su riječju prenosili svoja znanja. Lični kontakt je bio vrlo važan, danas je to drugačije, prisjetila se Papo.

Od prvog pokušaja do prvakinje

O počecima Suadine karijere govorio je i njen suprug Džemaludin Mušović, poznatiji kao Muše, legendarni fudbaler, koji je tokom razgovora podsjetio da njen početak nije odmah obilježen uspjehom.

Na audiciji za balet prvi put nije bila primljena, ali je pokušala ponovo. Presudan trenutak dogodio se kada je u Sarajevo došao čuveni koreograf Franjo Horvat iz Zagreba i napravio selekciju djevojčica za balet. Suada je tada bila izabrana, a taj trenutak označio je prekretnicu koja će je voditi stazama uspjeha.

- Ona je rođena za balet, jer balet traži perfekciju. A ona nije samo perfekcija u baletu, nego u svemu u životu, ispričao je Muše za Oslobodjenje.ba.

Iza te perfekcije stajao je mukotrpan rad. U vremenu u kojem baletna oprema nije bila dostupna kao danas, umjetnice su same šile kostime i trikoje, dok su se baletne patike popravljale i krpile kako bi što duže trajale.

- To je vrijeme tog prekrasnog entuzijazma, kazala je Papo.

Taj spoj talenta, rada i istrajnosti provlači se kroz cijelu Suadinu životnu priču. Njen put već je zabilježen kroz film, knjigu, a sada dobija i svoju izložbu.

Sačuvati ono što je ostalo

Priprema izložbe nije bila jednostavna. Kako nam je ispričala Papo, dio materijala izgubljen je tokom rata, dok je dio, sigurno, završio u privatnim zbirkama. Balet Fest je postavku pravio u saradnji s Arhivom Narodnog pozorišta Sarajevo i Muzejom književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

- Zahvalna sam Arhivi Narodnog pozorišta, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti, ali dosta toga je možda i tokom rata prešlo u privatna vlasništva. Ljudi su spašavali glavu, a kamoli ko će spašavati fotografije. Ali, uspomene su uspomene. Našli smo i vidjet ćete, to je jedno posebno vrijeme. Ponosna sam da smo uspjeli i toliko pronaći artafakata, otkrila je direktorica Festivala.

Zato izložba nije samo podsjećanje na jednu umjetnicu. Ona čuva i dio historije sarajevskog baleta, posebno za generacije koje su za velika imena čule, ali ih nisu imale priliku vidjeti na sceni.

Suadin suprug naglasio je da je upravo zbog toga važno sačuvati uspomene na umjetnike koji su stvarali.

- Malo je živih koji su bili učesnici u tome. Tako da su zadnje prilike da se sačuva, pogotovo za ove generacije koje su možda čule za imena, a nisu imale priliku da vide, kazao je.

Papo je upravo u očuvanju takvih uspomena vidjela i širu vrijednost izložbe. Govorila je o baletu koji je na ovim prostorima imao dugu tradiciju, ali i o vremenu u kojem se umjetnost danas nalazi.

- I zato sam presretna da smo uspjeli naći određeni arhivski materijal da pokažemo i da obratimo pažnju javnosti na ono što smo imali na svojim scenama, da pokažemo, u stvari, koliko smo veliki bili.

Ono što se zarodilo, recimo, prije 120 godina, sa prvim dolaskom klasičnih balerina na ovo podneblje, ono što se začelo prije 76 godina u Narodnom pozorištu Sarajevo kao profesionalni ansambl baleta kojem je Suada Kavazović svjedočila, tada je bilo važno, važno je i danas. Tada je bila, da kažemo, jedna luksuzna i lijepa umjetnost, ona je i danas. Ona ne smije jednostavno da se ugasi, rekla je.

Veliki rad

Za publiku balet često izgleda lako, elegantno i gotovo bez napora. Iza svakog pokreta, međutim, stoje godine vježbe i fizičke pripreme.

Muše, koji dolazi iz svijeta sporta, govorio je o tome koliko ga je upravo baletna sala iznenadila zahtjevnošću treninga.

- Ja sam, gledajući malo iz sporta, kad sam vidio jednom baletske vježbe, rekao: ‘Mi imamo teške treninge u fudbalu, ali ja ovo ne bih mogao izdržati nikad’, ispričao nam je.

I Suada je mladim balerinama prenijela poruku koja se vraća na ono od čega je njen put počeo - na tijelo, tehniku i istrajnost. Govorila je o važnosti fizičke pripreme i rada s iskusnim balerinama koje mogu prenijeti znanje novim generacijama.

- A najvažnije je jačanje muskulature. Ljudi gledaju predstavu i izraze na svoj način, ali vrhunska balerina mora imati osnovu u tehnici i fizičkim sposobnostima. Rad mora biti mukotrpan da biste bili uspješni u tome. Na sceni sve izgleda fino i lepršavo, ali iza svega stoji veliki rad, poručila je Suada Kavazović Mušović.

Edina Papo objasnila je i zašto su se ove godine odlučili upravo na ovakav pristup i svojevrsno novo priznanje umjetnici čiji je rad obilježio sarajevski balet:

-  Umjetnik se ne postaje preko noći i jednim klikom na internetu. Umjetnik se postaje tijelom, dušom i talentom.

Film, knjiga, a sada i izložba, tako čuvaju različite dijelove jedne životne priče. Priče o umjetnosti, ljubavi, disciplini i godinama rada koje su stajale iza onoga što je publika na sceni vidjela kao lakoću i gracioznost.

„Veliki format“ večeras će u Novom hramu otvoriti 17. Balet Fest Sarajevo, ali će istovremeno otvoriti i prostor za povratak jednoj važnoj stranici historije sarajevskog baleta - dok su njeni protagonisti još tu da o njoj govore i prenesu je novim generacijama.